Razvoj informatike otvorio brojne mogućnosti zloporabe

»Jedna građanka požalila nam se zbog toga što je kartičarska kuća čuvala njezine podatke čak deset godina nakon što je ona otkazala njihovu kreditnu karticu. Odmah smo izdali rješenje o brisanju njezinih podataka iz registra te kartičarske kuće jer zakon lijepo kaže da se podaci mogu čuvati onoliko dugo koliko je potrebno radi ispunjenja svrhe zbog koje su prikupljeni«, ilustrira Franjo Lacko, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), rad tog relativno nepoznatog tijela koje treba štititi osobne podatke od zloporabe.

»U nekim zemljama detaljnije je razrađeno koliko se mogu čuvati nečiji podaci, i mi to razrađujemo i pokušat ćemo primijeniti i u nas. Primjerice, u nekim državama točno je definirano koliko dugo netko može biti na crnoj listi banaka i ne može se nekoga neograničeno sprječavati da dobije kredit jer u nekom razdoblju nije platio pojedinu ratu, pa je dospio na tu listu«, navodi Lacko. Napominje da nema mnogo primjedbi na banke u tom segmentu, a one, za razliku od nekih drugih, bez privole građana ne prikupljaju podatke o njima. No banke bi i zakonskom regulativom trebali prisiliti i na to da ugovori koje građani s njima sklapaju budu čitljiviji i da ne sadrže sitna slova koja nitko ne može pročitati. Ne jednom su građani zbog toga imali probleme, dodaje Lacko.

Dijapazon zloporaba osobnih podataka vrlo je širok, a razvoj informatičkih tehnologija omogućuje da se »maštovitost« prekršitelja razmaše. Pažljiviji kupci u pojedinim trgovačkim centrima, a i u manjim dućanima, mogli su zamijetiti da prodavač njihovu kreditnu karticu provlači ne samo kroz Pos-uređaj nego i kroz čitač na blagajni. Agencija je donijela rješenje po kojem te trgovačke kuće moraju izbrisati sporno prikupljene podatke o kupcima, jer je njihovo korištenje nezakonito. Lacko kaže da prekršitelji najčešće poštuju odluke Agencije i brišu podatke, no imali su jedan slučaj prijestupnika koji su pronašli rupu u zakonu, i oglušili se na odluku. No, Agenciji je to pomoglo da zatraži »krpanje« zakonske rupe da to prekršitelji ubuduće ne bi mogli iskorištavati. Agencija inače postupa po prijavama samih građana, ali i samoinicijativno.

Tako »po službenoj dužnosti« obilaze trgovce, upozoravaju na prekomjerno skupljanje osobnih podataka, i to bez privole. Takvo prikupljanje je ilegalno jer se podaci mogu pribavljati samo prema zakonu, primjerice kad policija traži isprave ili, uz privolu, u slučajevima kad se nešto radi dobrovoljno, kao kod kupnje. No, opasnost od zadiranja u privatnost rasprostranjena je na mnogo široj »fronti«. Lacko tvrdi da će rizike znatno smanjiti primjena ISO standarda 27001, koji će znatno unaprijediti razinu informatičke zaštite. Za učinkovit rad Agenciji će u budućnosti zasigurno trebati mnogo više djelatnika. Zasad ih je zaposleno 25, od toga su šestorica informatičari.