Rat trgovaca rezultira pojeftinjenjem hrane

Slučajnost ili ne, ali akcijska prodaja nekog proizvoda u jednom trgovačkom lancu izaziva gotovo lančanu reakciju konkurencije koja preko noći snižava iste proizvode i reklamira taj proizvod s još nižim cijenama u svojoj trgovini. Sve češće akcijske prodaje, popusti i razne pogodnosti plaćanja očita su reakcija trgovaca na sve jaču konkurenciju koja se zaoštrava, pogotovo jer je posljedice recesije ponajprije osjetio trgovački sektor, uz graditeljstvo i prerađivačku industriju.

Od siječnja do kolovoza ove godine promet u trgovinama pao je za čak 16 posto, a čelnica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Sanja Smoljak kaže da je realno očekivati da će doći do zatvaranja pojedinih maloprodajnih objekata, naročito neprofitnih, i to na lošim lokacijama i visokim troškovima najma. »Teško je procijeniti što će se do kraja godine dogoditi, ali kriza ostavlja teške posljedice, pa će se mnogi potezi trgovačkih kuća razlikovati. Trenutačno mnogi od njih rade na uštedama«, kazala je Sanja Smoljak, ističući da se najveći broj otpuštanja bilježi upravo u trgovini, graditeljstvu i prerađivačkoj industriji.

No, veliki trgovački lanci na jednom segmentu sigurno ne štede - na marketingu. Aleksandra Šobat iz odnosa s javnošću Bille potvrđuje da su povećali svoja marketinška ulaganja, pa su akcije sve češće i nisu više dvotjedne nego jednotjedne. To iziskuje veće troškove tiskanja letaka, njihove distribucije i ostalih načina reklamiranja. Potvrđuje da budno prate svoju konkurenciju i njihove akcije te na njih reagiraju.

Tako ne čudi da, na primjer, svinjski but na akciji u jednom trgovačkom lancu navede drugi trgovački lanac da sutradan pripremi protuakciju s još jeftinijim svinjskim butom. Iz Kauflanda potvrđuju da neprestano prate konkurenciju i svaki mjesec nude tisuću proizvoda za koje jamče da su uistinu najjeftiniji u gradu. Za to je svakako potrebno praćenje cijena u drugim trgovinama. Nismo dobili odgovor imaju li pojedini trgovački lanci plaćene posebne 'špijune' koji obilaze trgovine konkurencije i javljaju svojima njihove cijene, no to je sasvim moguće. Svakako je recesija i pad potrošačke moći zaoštrio međusobnu konkurenciju trgovaca, što donekle ide na ruku kupcima koji mogu promatrati razvoj situacije i odlučiti što će i gdje kupiti. No, građani su počeli štedjeti, prije svega na svojoj osobnoj košarici i to ponajprije zbog neizvjesnosti hoće li zadržati svoja radna mjesta ili, pak, visinu svojih primanja.

Manje se kupuju brendirani proizvodi, a više trgovačke marke
Svojevrsnu psihozu koja je izravno utjecala da potrošači počnu opreznije odlaziti u trgovine i kupovati samo najnužnije potvrđuju i podaci HUP-a po kojima su rast prodaje zabilježili samo kruh, peciva, tjestenina, odnosno hrana siromašnih, a potom slatkiši i toaletni proizvodi. Sanja Smoljak kaže da je kriza polučila i promjenu potrošačkih navika. Manje se kupuju brendirani proizvodi, a više marke samih trgovina. Potrošači kontinuirano prate marketinške akcije trgovačkih kuća i idu u ciljanu, a ne više impulzivnu kupovinu.