Rast plasmana banaka poduzećima

Plasmani banaka u Hrvatskoj poduzećima rastu, dok se istodobno bilježi pad kredita stanovništvu na godišnjoj razini, isključi li se utjecaj tečaja, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Plasmani banaka nebankarskom sektoru tijekom lipnja neznatno su se smanjili, a u srpnju su porasli za 4,9 milijardi kuna ili za 1,9 posto, te su ukupno iznosili 239,5 milijardi kuna. No, to nominalno povećanje plasmana pretežno je bilo rezultat deprecijacije kune prema euru i osobito prema švicarskom franku, pa je mjesečni rast u srpnju, kad se isključi taj utjecaj, iznosio 0,6 posto, napominju analitičari središnje banke u novom Biltenu HNB-a.

Na godišnjoj razini plasmani banaka privatnom sektoru porasli su za 7,9 posto ili za 3,8 posto isključi li se utjecaj tečaja. Promatra li se struktura po sektorima, rast plasmana u srpnju gotovo se u potpunosti odnosio na sektor poduzeća, čiji su plasmani imali godišnji rast od 6,8 posto (isključujući utjecaj tečaja). S druge strane, oslabljena potražnja stanovništva za kreditima i dalje nepovoljno utječe na kreditiranje tog sektora, stoga se na godišnjoj razini bilježi pad plasmana stanovništvu od 0,9 posto, bez utjecaja tečaja. Po podacima središnje banke, ukupni krediti stanovništvu na kraju srpnja iznosili su 130,4 milijardi kuna, u čemu na stambene kredite otpada 60,6 milijardi kuna ili 46,5 posto.

Država je početkom srpnja sredstvima od izdanja euroobveznica otplatila znatan dio kratkoročnih deviznih kredita. Osim toga, sredstva prikupljena izdavanjem dviju obveznica na domaćem tržištu (kunske u iznosu od 1,5 milijardi kuna i obveznice uz valutnu klauzulu u iznosu od 600 milijuna eura) država je položila kod HNB-a. Zbog takvih kretanja neto plasmani državi na kraju srpnja bili su za 5 milijardi kuna manji nego na kraju lipnja. No, na godišnjoj razini i dalje se bilježi snažan rast (52 posto), navodi se u Biltenu.