Puno zuji, malo meda daje: Kako poticati produktivnost

Poslodavci većinom vjeruju da su produktivniji radnici oni koji rade u uredima, zaposlenici većinom vjeruju da su produktivniji kad rade na daljinu. Takav zaključak proizlazi iz većine istraživanja provedenih u posljednje dvije godine. Eto kvake (22). Ali zna se da nema ni rezultata bez ciljeva ni uspjeha bez ljudi

U posljednje dvije godine provodilo se mnogo istraživanja o produktivnosti radnika. Istina, bilo ih je i prije, ali dvije pandemijske godine i predstavljanje hibridnog rada, koji je, htjeli – ne htjeli, ušao u naše živote, utjecao je i na produktivnost radnika. I dok poslodavci većinom vjeruju da su produktivniji radnici oni koji rade i sjede u uredima, zaposlenici većinom vjeruju da su produktivniji kad rade na daljinu. Tako bismo mogli sažeti sva ta silna istraživanja koja se pojavila posljednjih godina. No kako potaknuti produktivnost bez obzira na to na kojemu mjestu radili i kako je potaknuti općenito, pitanje je za milijun kuna.

Produktivnost vs. radišnost
Kao što i sâm pojam kaže, 'produktivnost' označava sposobnost ostvarenja željenih produkata (rezultata, ciljeva). Mnogi ga pogrešno poistovjećuju s radišnošću, odnosno s obavljanjem velike količine posla u nekom vremenskom razdoblju. Stoga često znamo čuti mnoge kako govore: 'Danas sam baš bio produktivan – napravio sam puno posla.' Mnogim je menadžerima izvor zadovoljstva i osjećaja postignuća kad vide da njihovi ljudi mnogo rade. Međutim, Tanja Pureta, vlasnica i direktorica Ramira, konzultantske tvrtke specijalizirane za upravljanje ljudskim potencijalima i organizacijskim razvojem, kaže da mnogo rada samo po sebi ne ostvaruje željene rezultate, štoviše, znan i jako iscrpiti ljude, što ih još više odmiče od postizanja ciljeva. Postoji i narodna izreka koja opisuje tu pojavu: Puno zuji, malo meda daje.

– Zato je kvaka produktivnosti upravo u postavljanju jasnih i realnih ciljeva, odnosno u što zornijem predočavanju ljudima koje konkretno rezultate očekujemo od njih. Menadžer treba svakom svom zaposleniku objasniti što treba raditi, zašto je to važno, do kada to treba biti gotovo i kako treba izgledati finalni rezultat. Tako se može lako pratiti i mjeriti produktivnost: ako je zaposlenik ostvario dogovoreni rezultat, znači da je bio produktivan. Ako nije, onda nije bio produktivan, bez obzira na to što je možda napravio jako puno posla – objašnjava Pureta.

Osjećaj smisla
Na sličnom je tragu i Ana Jadrešin, viša savjetnica za zapošljavanje u ManpowerGroupu Hrvatska i Assertu Hrvatska, koja kaže da je njezino iskustvo da su ljudi produktivniji kad imaju osjećaj autonomije i slobode izbora, uključujući upravljanje vlastitim vremenom.

– Usmjerenost samo na osobne ciljeve rezultirat će time da će se zaposlenici iste tvrtke gledati sa sumnjičavošću i međusobno doživljavati kao suprotstavljene strane i/ili konkurencija – kaže Jadrešin i dodaje još jedan ključan faktor koji utječe i na produktivnost i na zadovoljstvo radnika, neovisno o tome rade li na daljinu ili u uredu, a to je osjećaj smisla, odnosno smislenosti posla koji obavljaju.

Takvi su zaposlenici mnogo motiviraniji, a i efikasniji. Jadrešin tvrdi da je poticanje osjećaja smisla samo jedna od mogućnosti jačanja interne motivacije zaposlenika, što poslodavci, nažalost, još zanemaruju i usmjeravaju se ponajprije na poticanje produktivnosti vanjskim motiviranjem svojih zaposlenika, dakle bonusima i drugim materijalnim nagradama.

Gdje god da se radi, produktivnost se na navedene načine može i mora poticati. Bez obzira na kojemu mjestu i što radite, menadžer ili šef treba osigurati redovitu komunikaciju o kratkoročnim i dugoročnim ciljevima, aktivnostima i postignućima sa svakim zaposlenikom i s timom koji vodi. Mnogi menadžeri strahuju da će zaposlenici 'zabušavati' ako ih nemaju na oku cijeli radni dan. Međutim, ako su zajedno s njima definirali ciljeve i rokove te redovito provjeravaju realizaciju aktivnosti koje su potrebne za ostvarenje ciljeva, onda je njihovo izvršavanje jedino mjerilo produktivnosti –bez obzira na to događalo se to u uredu ili od kuće. Problem nastaje kad se aktivnosti ne izvršavaju, a ciljevi ne ostvaruju, jer tada treba zajedno sa zaposlenikom pronaći uzroke toga i sustavno ih rješavati. Moguće je da ni menadžer ni članovi njegova tima ne znaju kako upravljati vremenom i vlastitom energijom u svrhu ostvarivanja ciljeva, pa je to vještina koju treba svladati za produktivan rad bez obzira na mjesto rada.