Protostar Labs: Slavonska tvrtka koja razvija napredna rješenja za svemirsku industriju

Iako je svemirska industrija u Hrvatskoj tek u povojima, i kod nas postoje neke tvrtke koje već uspješno surađuju na projektima Europske svemirske agencije (ESA). Jedna od njih je Protostar Labs, osnovana 2019. u Belišću, koja je u nešto više od šest godina postojanja narasla do 24 zaposlenika koji iza sebe imaju suradnju na 40 projekata za industrijsku primjenu i svemirska istraživanja, uključujući i četiri ugovora sa ESA-om.

Protostar Labs osnovao je Filip Novoselnik, koji je nakon studija u Grazu i Osijeku i godina rada u startup tvrtkama za istraživanje i razvoj i robotiku odlučio pokrenuti nešto svoje i iskoristiti prilike koje nudi svemir. Kompanija je nastala kao evolucija astronomskog društva u Valpovu, gdje su okupljeni mladi znanstvenici i istraživači počeli razmišljati o razvoju sustava računalne analize slika i tzv. computer vision tehnologije, u astronomiji i šire.

Danas Protostar Labs u Osijeku ima svoj laboratorij za istraživanje i razvoj, te se bavi razvojem aplikacija pogonjenih umjetnom inteligencijom (AI) za industrijsku i svemirsku primjenu. Unatoč činjenici da Hrvatska još uvijek nije punopravna članica ESA-e kompanija ipak uspješno surađuje s njom, te su prvi ugovor kao dobavljači potpisali 2021., nakon dvije godine postojanja.

Njihov softver tako je korišten u misiji OPS-SAT, a sljedeći projekt im je rad na LPCM modulu (Light Pollution Characterization Module) koji bi trebao omogućiti priuštivu multispektralnu analizu Zemljine površine za mapiranje svjetlosnog onečišćenja. Novoselnik rado govori o prilikama i izazovima koje nudi svemirska industrija, pa smo odlučili popričati s njim o njegovom dosadašnjem iskustvu u industriji, stanju svemirskih tehnologija u Hrvatskoj i planovima za budućnost.

Kako ste došli do ideje da se bavite svemirskim projektima? Protostar Labs se danas bavi AI tehnologijom u industriji, a svemir kao predmet interesa je došao tek kasnije. Radi li se o području koje je komercijalno isplativo, i s kime sve surađujete, osim Europske svemirske agencije?

“Zapravo je ideja o radu na svemirskim tehnologijama bila prisutna od samog početka. Kada smo osnovali tvrtku 2019. godine, svemirska industrija se činila dosta dalekom i teško dostupnom iz perspektive jednog Belišća ili Osijeka, pa smo se u početku više fokusirali na primjenu računalnog vida i umjetne inteligencije u industrijskim okruženjima. No, kroz te projekte smo gradili znanja i tehnologije koje su se kasnije pokazale vrlo relevantnima i za svemirske misije.

Prekretnica je bila 2021. godine, kada smo dobili prvi ugovor s Europskom svemirskom agencijom. Od tada sustavno razvijamo rješenja koja kombiniraju obradu podataka i umjetnu inteligenciju s naprednim hardverom za svemirske primjene. Područje je danas komercijalno isplativo i dinamično, globalno raste broj misija i satelita, a time i potreba za učinkovitijim sustavima obrade podataka u orbiti. Ipak, za male tvrtke kao što je naša, to je i proces izgradnje reputacije i povjerenja, što zahtijeva vrijeme. Trenutno surađujemo s nekoliko europskih partnera, među kojima su tvrtke koje rade na razvoju novih svemirskih tehnologija i podsustava.”

Koja je točno uloga sustava koje Protostar Labs razvija za svemirske misije? Bavite se softverom, ali i hardverom – gdje proizvodite hardver, i kako taj proces proizvodnje izgleda?

“Naš glavni cilj je omogućiti inteligentnu obradu podataka izravno u svemiru, tzv. onboard processing. Danas se velika količina podataka prikupljenih u orbiti još uvijek šalje na Zemlju na analizu, što je skupo, i ograničeno dostupnim komunikacijskim kapacitetima. Mi razvijamo sustave koji omogućuju da se obrada poput prepoznavanja objekata, segmentacije slike ili analize telemetrije odvija već na satelitu. Time štedimo novac i omogućavamo da kritične informacije puno brže stignu do korisnika.

U praksi to znači da razvijamo vlastiti Data Processing Unit – računalo s FPGA (Field Programmable Gate Array) čipom i sučeljima za kamere i senzore – te ProtoSDK, softverski alat koji omogućuje implementaciju AI modela na takav hardver. ProtoSDK projekt razvijamo kroz suradnju s ESA-om, sada već kroz drugi ugovor. Bitno je spomenuti da je ProtoSDK testiran u svemiru prošle godine na OPS-SAT misiji, čime smo dobili tzv. flight heritage, što je u ovoj industriji od presudne važnosti.

Hardver trenutno proizvodimo u suradnji s partnerima u Hrvatskoj i EU koji su certificirani za rad prema europskim ECSS standardima za svemirsku industriju. Interno radimo dizajn i verifikaciju, dok se proizvodnja i testiranje odvijaju u suradnji s partnerskim laboratorijima i tvrtkama koje imaju infrastrukturu za svemirske projekte.”

Koje su prednosti ili mane malih tvrtki koje pokušavaju preživjeti u svemirskoj industriji, ili tek razmišljaju o ulasku u nju? Pretpostavljam da postoje prilike za male kompanije, jer veliki svemirski projekti traže tisuće dobavljača za raznolike sustave i opremu – no ima li nekih posebnih barijera na koje bi startupovi trebali obratiti pažnju?

“Prednost malih tvrtki je fleksibilnost i brzina, možemo brzo donositi odluke, eksperimentirati s novim tehnologijama i prilagođavati se potrebama tržišta. U svemirskoj industriji, gdje se često traže inovativna i specijalizirana rješenja, to je velika prednost. S druge strane, izazovi su značajni, zahtjevi za kvalitetom, pouzdanošću i dokumentacijom su vrlo visoki, a za male timove to predstavlja veliki pritisak. Uz to, proces stjecanja povjerenja i referenci traje godinama. No, jednom kada prijeđete taj prag, otvaraju se prilike za dugoročne suradnje i stabilne projekte.”

U posljednjih par godina imate zdravi rast i bilježite dobit. Po javno dostupnim podacima servisa CompanyWall od 2022. do 2024. prihodi su vam rasli preko 74 posto. Imate li trenutno neke dugoročne planove i razmišljate li o širenju?

“Da, rastemo planski i održivo. U idućem razdoblju planiramo dodatno jačati tim te dodatno ulagati u prodajne i marketing aktivnosti kroz predstavljanje na sajmovima u EU i SAD-u. Paralelno radimo na drugoj fazi razvoja našeg Data Processing Unita, koja uključuje izradu space-ready prototipa i suradnju s partnerima na njegovoj kvalifikaciji.

Već sada radimo na razvoju vlastite svemirske kamere, a dugoročno se vidimo kao proizvođač komponenti, podsustava i softverskih rješenja za svemirsku industriju. To uključuje i ulaganje u infrastrukturu: clean room prostore, testne i kvalifikacijske kapacitete, te u konačnici izgradnju vlastitog MAIT (Manufacturing, Assembly, Integration and Test) pogona. Cilj nam je iz Hrvatske razvijati proizvode koji su tehnološki konkurentni na globalnoj razini i namijenjene svemirskoj industriji, ali i širokom spektru zemaljskih primjena u kojima ta ista tehnologija donosi stvarnu vrijednost.”

Kakva su bila vaša iskustva s pristupom financiranju? Postoje neki ulagački fondovi koji su spremni uložiti u startupove u svemirskoj industriji, a tu su i neki EU fondovi kojima se okreću male tvrtke sa sličnim ambicijama. Je li teško uvjeriti investitore na ulaganje u nešto što se bavi za naše prilike tako egzotičnim područjem? I imate li kakvih savjeta za nekog tko je možda na početku takvog puta?

“Do sada smo se većinom financirali sami, većina prihoda dolazi od klijentskih projekata, a jedan manji dio od ESA i EU financiranja (primarno za istraživanje i razvoj). To nam je omogućilo stabilan rast bez vanjskih investitora. Sada, kad razvijamo vlastite proizvode i izlazimo s njima na tržište, otvoreni smo i za venture capital ulaganja, posebno ona koja dolaze s tehničkim razumijevanjem svemirske industrije.

Investitore u ovom području nije lako uvjeriti, svemirska tehnologija često djeluje apstraktno, a povrat ulaganja je dugoročan. No, s druge strane, interes za dual-use tehnologije koje imaju vojnu i civilnu primjenu, i za obradu podataka u orbiti, vrlo brzo raste.”

Bazirani ste u Hrvatskoj, tj. u Osijeku i Belišću. Ima li hrvatska lokacija nekih prednosti ili mane za kompanije u području svemira? Je li pristup financiranju ili stručnim ljudima možda bolji ovdje nego što bi bio negdje drugdje, iako Hrvatska nije članica ESA-e? Surađujete li s nekim lokalnim institucijama, primjerice sveučilištima ili institutima?

“Postoje i mane i prednosti. Prednost je što troškovi poslovanja i inženjerskih resursa mogu biti niži nego u zapadnoj Europi, a imamo i vrlo dobre inženjere, pogotovo u područjima elektronike i računarstva. Mana je što ekosustav još nije dovoljno razvijen, nema puno specijaliziranih dobavljača, laboratorija, ni stručnjaka s iskustvom u svemirskoj industriji.

Ipak, to se polako mijenja. Trenutno smo smješteni u BIOS inkubatoru u Osijeku, koji nam pruža odlične uvjete za rad i razvoj, te okruženje u kojem je lakše graditi tim i suradnje. Uz to, surađujemo s nekoliko fakulteta i istraživača iz Hrvatske (npr. FER Zagreb, FERIT Osijek), a želimo još snažnije povezati akademski sektor s privatnim. Vjerujemo da upravo u takvoj suradnji leži veliki potencijal za razvoj domaće svemirske industrije.”