Proizvodnost rada povećali kriza i smanjivanje broja radnih mjesta

Osim što je deficit platne bilance značajno smanjen zbog jačeg pada uvoza od izvoza, recesija je Hrvatskoj donijela još jedan dobar “urod”: prema podacima Državnog zavoda za statistiku proizvodnost rada od siječnja 2009. do siječnja 2010. veća je za 9,5 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije.

Kvalitetan kadar za početak oporavka gospodarstva
Podsjetimo, proizvodnost rada u Hrvatskoj gotovo je redovno bilježila pad zadnjih godina pa je mala produktivnost hrvatske radne snage bila glavni argument u prilog tvrdnji o slaboj konkurentnosti domaćega gospodarstva. No egzaktni podaci sada govore o skoro dvoznamenkastom skoku proizvodnosti, ali problem je u tome što nije poboljšana tehnološka razina “proizvodnog procesa”, već je jedini razlog povećanja produktivnosti smanjivanje broja radnika otkazima.

Indeks proizvodnosti rada prema djelatnostima gotovo mikroskopski oslikava rast nezaposlenosti u tim sektorima, pa stoga ne čudi što je produktivnost porasla za čak 65,2 posto u sektoru proizvodnje metala, za 58,9 posto u djelatnosti proizvodnje tekstila, 32 posto u proizvodnji odjeće, a djelatnost “ostala prerađivačka industrija” bilježi rast produktivnosti od čak 125 posto. Željko Lovrinčević, član Ekonomskog savjeta premijerke Jadranke Kosor, ovoga je tjedna ustvrdio kako je za veći rast nezaposlenosti od očekivanoga kriva i činjenica da je određeni dio poslodavaca iskoristio recesiju kako bi se riješio viška radnika, pa smo tim tragom potražili i pogled sindikata i ekonomskih analitičara na ovu temu, koji se, kako se pokazalo, stubokom razlikuje.

Tako nam je Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, kazala kako je “više nego očito da su poslodavci zloupotrijebili gospodarsku krizu kako bi otpuštali radnike i smanjivali plaće i u onim slučajevima kada to nije bilo potrebno”.

“No, neka se ti poslodavci upitaju kako će pronaći kvalitetan kadar kada se gospodarstvo počne oporavljati i kada bude trebalo pokretati i povećavati proizvodnju. Tada će startnu prednost imati oni koji su zadržali i razinu proizvodnje i kvalitetne ljude, a ostali će biti u značajnom zaostatku”, rekla nam je Ana Knežević.

Ona je pri tome jako kritizirala i Vladu što ponovno pokreće sa Hrvatskom udrugom poslodavaca projekt liberalizacije Zakona o radu, tvrdeći kako nakon velikog smanjivanja prava radnika 2003. poslodavci nisu ni povećali zaposlenost ni plaće.
Mjesecima otvoren natječaj Za razliku od nje, Ante Babić, ekonomski analitičar, rekao nam je kako poslodavci nisu zloupotrijebili krizu, nego su reagirali adekvatno poslovnoj situaciji.

“A kada je riječ o mitu o tome da Hrvatska ima velik broj kvalitetnih radnika, mogu samo spomenuti slučaj jedne tvrtke iz telekomunikacijske branše koja već mjesecima ima otvoreni natječaj za deset radnih mjesta, ali se jednostavno nitko ne javlja, jer kvalitetna radna snaga odlazi u velike kompanije koje ih mogu značajno jače platiti i postoji veliki deficit takvog kadra”, rekao nam je Babić. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je velika potražnja upravo za kvalitetnom radnom snagom, dok “poslodavci otpuštaju većinom loše radnike i neradnike, a vrlo nerado se odriču dobrih radnika i u najgorim situacijama”.