Prognoze ekonomista banaka: U ovoj godini rast 3,7, a dogodine 3,2 posto

Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi, u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose prognozu prosječne očekivane stope rasta BDP-a u Hrvatskoj za 2023. godinu od 3,2 posto, a za ovu godinu očekuju rast po stopi od oko 3,7 posto.

U posljednjim Izgledima prošle godine ekonomisti hrvatskih banaka ispravno su detektirali V-oporavak i najavili da će gospodarska aktivnost već do kraja 2021. premašiti pretpandemijsku razinu. U ovim očekivanjima prevladava sličan sentiment, premda veća inflacija od očekivane i rat u Ukrajini uzimaju danak u vidu smanjenih stopa očekivanog rasta za ovu i iduću godinu.

Dok su u prosincu 2021. ekonomisti u prosjeku očekivali rast od 4,6 posto ove godine, uz vrlo malu disperziju između "pesimističnih" 4,4 posto i optimističnih 4,8 posto, sada se očekuje rast po stopi od 3,7 posto, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3 posto, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1 posto koliko predviđa najveći optimist.

Očekivanja pak za 2023. skromnija su i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2 posto, uz uzak raspon očekivanja između 3,0 i 3,7 posto. S obzirom na to da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, u HUB-u kažu da ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost.

Dugotrajna inflacija najveći izazov
Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3 posto u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2 posto 2023. Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od sedam posto ove i 6,2 posto iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, ekonomisti očekuju nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7 posto ove i 6,2 posto sljedeće godine.

Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi od 8,4 posto ove i 9,3 posto iduće godine) i izvoza (9,4 posto ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8 posto iduće godine).

Gospodarstvo EU-a hoda po rubu
Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5 posto BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72 posto, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja – vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71,4 i 72,6 posto).

Glavni ekonomisti banaka prognoziraju prinos na 10-godišnje državne obveznice neznatno iznad tri posto potkraj ove i malo ispod tri posto na kraju sljedeće godine, pri čemu je raspon prognoza veoma velik: najveći optimist očekuje 10-godišnji prinos od 2,4 posto krajem 2023., a najveći pesimist 3,8 posto, što odgovara trenutnom prinosu na 10-godišnju euroobveznicu.

Suglasni su da gospodarstvo EU-a hoda po rubu i da su rizici jako povećani, premda recesija još uvijek nije glavni prognostički scenarij. Ako se ona ipak dogodi u EU, suglasni su da hrvatsko gospodarstvo ima visok stupanj otpornosti jer korištenje EU-ovim fondovima i ulazak u europodručje uz rast rejtinga i smanjenje premije rizika otvara mogućnost za to da Hrvatska izbjegne recesiju.