Pristiglo 47 ponuda za monetizaciju autocesta

Vlada je danas prihvatila model monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina, a tim je modelom predviđeno da jednokratna koncesijska naknada iznosi od 2,4 do 3,2 milijarde eura, ovisno o trajanju koncesije.

Preliminarni razgovori s potencijalnim ponuđačima trebali bi biti završeni do kraja ove godine, nakon čega slijedi podnošenje neobvezujućih ponuda, pregovori te obvezujuće ponude. Dakle, zaključivanje ove financijske transakcije očekuje se za 9 do 12 mjeseci, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Upitan na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade ima li već zainteresiranih ulagača, ministar je rekao da su poslovni savjetnici u pripremi modela monetizacije zaprimili 47 odgovora raznih investicijskih i mirovinskih fondova, upravitelja autocestama, građevinskih kompanija, pa čak i domaćih mirovinskih fondova, koji su zainteresirani za osnivanje konzorcija i Vlada želi da i oni budu dio priče oko monetizacije. Po njegovim riječima, odabrani konzultanti, Erste Group Bank, Deloitte Savjetodavne usluge i Wolf Theiss Rechtsanwälte, razmatrali su pet različitih modela, među kojima su bili i privatizacija autocesta ili tvrtki koje upravljanju njima, ali je ipak predložen model koncesije za upravljanje i održavanje autocesta, za koji je bio i najveći interes na tržištu.

Prema predloženom modelu, koncesija bi se dala na razdoblje od 30 do 50 godina, ovisno o dogovoru s koncesionarom, pri čemu bi za koncesiju do 40 godina koncesijska naknada iznosila 2,4 do 2,9 milijardi eura, a do 50 godina 3,2 milijarde eura, pojasnio je Hajdaš Dončić. Koncesionar bi u tom razdoblju preuzeo obvezu upravljanja i održavanja autocesta te naplate cestarine, čija bi visina bila regulirana ugovorom, a jedan od mogućih modela je da se dopusti njena indeksacija sa stopom inflacije umanjenom za jedan postotni bod. Pokaže li se potreba, koncesionar bi zbog povećanog prometa imao i obvezu izgradnje treće trake na dionici Zagreb-Karlovac. Model predviđa i podjelu rizika prometa između koncesionara i države, no Hajdaš Dončić je kazao da će se pri tome voditi računa da se ne ponove slučajevi koncesionara Bina Istra i Autoceste Zagreb-Macelj, gdje su procjene prometa rađene na 'imaginarnim varijablama', pa im sada trebaju državne subvencije. U ovom slučaju izračun će se temeljiti na sadašnjem promet, a tu su varijable poznate - zna se koliki je promet, zna se da su autoceste isplative samo u ljetnim mjesecima, a i izgrađena je većina trase, dakle ne pregovara se o tek planiranim autocestama, osim u manjem dijelu.

Također, predloženi model podrazumijeva koncesiju samo na cijelu dužinu izgrađenih autocesta (1.024 kilometara), uz opciju za još 30 kilometara planiranih za izgradnju, ali nipošto se neće moći pregovarati o samo pojedinim, isplativijim dionicama, naglasio je Hajdaš Dončić. Jedna od fiksnih varijabli bit će i zadržavanje trošarine od 60 lipa po litri naftnih derivata kao prihoda države, iz kojih će se onda financirati neki drugi infrastrukturni projekti, poput željeznice ili državnih cesta. Budući će se koncesionar morati obvezati i na zadržavanje svih zatečenih zaposlenika, a Hajdaš Dončić smatra da to ne bi trebao biti problem, jer je u procesu restrukturiranja broj zaposlenih na održavanju i naplati sveden u europske norme. Ponovio je da je monetizacija javnog duga HAC-a i ARZ-a nužna, jer je njihova ukupna kreditna zaduženost viša od 4 milijarde eura. Samo iduće godina na naplatu 'sjeda' oko milijarda eura, a HAC i ARZ nisu sposobni to refinancirati. Kako je javni dug, zbog nedavnog pokrivanja dubioza u zdravstvu, već sada na opasno visokoj razini niti država to ne može preuzeti na sebe.

Pritom je Hajdaš Dončić istaknuo da će se novac dobiven jednokratnom uplatom koncesijske naknade koristiti samo i isključivo za smanjenje javnog duga, a ne za financiranje tekuće potrošnje. Neće se tim novcem pokrivati samo dugovanja HAC-a i ARZ-a, već i druge nepovoljnije kreditne obveze države, dok će se krediti pod povoljnijim uvjetima zadržati, pa i HAC-ovi i ARZ-ovi. Garancija za to neće biti neko zakonsko ili slično rješenje, već interni dogovor vlade, kazao je.