Prihod ICT-tvrtki bez radnika 131,3 milijuna kuna

Prema rezultatima analize hrvatske informacijsko-komunikacijske industrije, u posljednjih 10 godina broj ICT-tvrtki porastao je na 2138, od čega su 1853 (87 posto) informatička (IT) poduzeća, a 285 (13 posto) telekomunikacijska, stoji u analizi IDC-ove studije.

To znači da smo po broju ICT-tvrtki na milijun stanovnika, s nama usporedivim zemljama, bolji samo od Slovačke. Pritom se domaće tržište podijelilo tako da 68 tvrtki koje imaju više od 50 radnika imaju ukupno 60 posto zaposlenih i ostvaruju 77 posto ukupnog prihoda i 82 posto dodane vrijednosti cijelog ICT-sektora. To znači da 97 posto tvrtki koje imaju manje od 50 radnika dijele ostatak tržišta i na ovom dijelu tržišta sigurno vlada najjača konkurencija. Atomiziranost ICT-industrije posebno naglašava činjenica da čak 65 posto tvrtki ima četiri ili manje radnika, odnosno više od 81 posto ima ispod 10 zaposlenih. Također, zanimljivo je kako 217 ICT-tvrtki u kojima nema zaposlenih godišnje ostvaruje 131,27 milijuna kuna prihoda. Između 1999. i 2009. broj ICT-tvrtki u Hrvatskoj povećao se po prosječnoj stopi rasta od 6,5 posto, pri čemu je broj IT-tvrtki rastao po prosječnoj stopi od šest posti, a telekomunikacijskih tvrtki od 10,8 posto. Određeni pad ipak je uočljiv na samom kraju ovoga razdoblja i on je, sasvim sigurno, rezultat krize koja je zahvatila čitavo svjetsko gospodarstvo. Unatoč tomu, možemo zaključiti kako je, barem što se tiče informatike, kontinuirani godišnji rast tržišta omogućio i stalno povećanje broja zaposlenih, dok je telekomunikacijski sektor ipak prošao kroz određene procese restrukturiranja pa je fluktuacija radne snage ovdje bila osjetnija.

Tako je 2009. broj radnika u domaćoj ICT-industriji dosegao 27.881 od kojih 15.144 (54 posto) u IT-tvrtkama, a 12.767 (46 posto) u telekomunikacijskom sektoru. Iako je u posljednjoj godini zabilježen pozitivan pomak u broju zaposlenih u telekomunikacijskom sektoru, ipak je to prekratko promatrano razdoblje za koje bi se mogle donijeti bilo kakve važnije procjene o budućem rastu. S druge strane, pogled na trend rasta broja zaposlenih u IT-tvrtkama pokazuje da je prosječna godišnja stopa rasta zaposlenih u IT-sektoru bila gotovo 10 posto za cijelog promatranog razdoblja. Gledajući ukupne prihode, analiza je pokazala kako je hrvatska ICT-industrija u 2009. ostvarila prihod od 32,4 milijarde kuna, od čega IT-industrija 12,6 milijardi (39 posto), a telekomunikacijska industrija 19,79 milijardi (61 posto). Pritom je na samom kraju desetogodišnjeg razdoblja vidljiv pad kao rezultat svjetske krize koja se odrazila na razmišljanja o potrebi smanjenja izdataka kako za telekomunikacijske, tako i za IT-proizvode i usluge. Vidljivo je da su u promatranome razdoblju prihodi telekom-industrije počeli padati godinu ranije nego u IT-sektoru, što zapravo pokazuje da je telekom-sektor podložniji utjecaju informacija s tržišta, jer se o krizi počelo govoriti puno ranije nego što smo na državnoj razini zabilježili gospodarski pad.

Struktura ukupnog prihoda ICT-sektora u 2009. pokazuje da su telekomunikacijski proizvodi i usluge činili više od 60 posto u ukupnim prihodu domaće ICT-industrije. Pritom je u posljednjih 10 godina dodana vrijednost ICT-industrije rasla po prosječnoj stopi od gotovo 10 posto, ali osjetno brže u IT-sektoru (16,7 posto) nego u telekomunikacijskom (7,9 posto).