Priča s Jadra koja je osvojila svijet: korišteni hotelski sapuni više se ne bacaju, u Solinu ih jedva čekaju...

Kada je prije pola godine pod motom "Odgovorno poslovanje za čisti svijet“ u Solinu otvoren mali pogon za reciklažu upotrijebljenih sapuna od kojih temeljitom preradom i obradom nastaju novi, a cijeli taj posao samozatajno obavljaju osobe s invaliditetom, malo je tko mogao pretpostaviti da će projekt, koji je inicirao splitski hotel "Park“, u svijetu turističkog biznisa odjeknuti tako snažno da je njegove inicijatore vinuo u najužu konkurenciju za prestižnu turističku nagradu "Worldwide Hospitality Awards 2016.“.

Radi se o priznanju svjetske turističke industrije čijih 40-ak renomiranih managera i stručnjaka iz oblasti marketinga sa svih kontinenata biraju one koji će se naći na pijedestalu kao predstavnici turističke struke koji njeguju uzorne uspjehe u području brige za okoliš i ljude.

A do njih je došla lijepa priča s Jadra, gdje u skromnim uvjetima, u prizemlju obiteljske kuće, od proljeća nastaje pogon u kojemu posao treba naći 46 educiranih osoba s invaliditetom u jedinstvenom modelu radnog centra za reciklažu sapuna.

A kakve to veze ima s turizmom?

Direktor "Parka" Joze Tomaš svoju je želju da se okoliš sačuva od tona otpada nastalog tek nekoliko puta upotrijebljenim hotelskim sapunima koji se bacaju, pretvorio u ideju stvaranja malog pogona u kojemu bi radile osobe s invaliditetom.

U Mreži udruga osoba s invaliditetom Dalmacije, Udrugom za rehabilitaciju i edukaciju "Visoki jablini“, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Kemijsko-tehnološkim fakultetom, Umjetničkom akademijom, Centrom za kulturu Zlatna vrata... pronašao je "Park“ partnere za projekt "Odgovorno poslovanje za čisti svijet“.

I tako je jedna humana turistička ideja uz potporu lokalne zajednice zaživjela u pogonu koji čeka prve certifikate o ispravnosti proizvedenih sapuna po procedurama EU-a kako bi mirisni paketići krenuli na tržište. Cijela priča iznimno se svidjela svjetskim turističkim managerima "Hospitality ON“, koji traže primjere društvene i ekološke odgovornosti.

Tako je "Park“ kao inicijator ušao među 10 finalista prestižnog turističkog priznanja u kategoriji "Najbolje inicijative u održivom razvoju i društvenoj odgovornosti“. Na web-stranicama "Hospitality ON“ do polovice studenoga može se glasati za najbolje projekte, a svečana dodjela nagrada bit će upriličena u Parizu.

Što je svjetske turističke managere među tisućama inicijativa i projekata sa svih kontinenata privuklo baš ovom solinskom?

- Sigurno se radi o prepoznavanju naše želje da se pokuša povezati ekološka osviještenost, koja je apsolutni trend u turističkom poslovanju, s društvenom odgovornosti prema ranjivim skupinama. Uvidjeli smo da godišnje samo šest hotela koje smo kontaktirali kako bismo zajedno krenuli u projekt, baci oko pet tona jedva korištenih sapuna.

Budući da "Park“ prati trendove zelenog poslovanja, obratili smo se Mreži udruga osoba s invaliditetom i to je prepoznato kao prilika za samozapošljavanje tih osoba. Našli smo se u konkurenciji svjetskih hotelskih i korporacijskih divova i zaista smo ponosni da smo finalisti - kaže nam Tomaš.

Vrlo brzo u akciju su se uključili i drugi gradski hoteli (Luxe, Vestibul Palace, Radisson Blu, Atrium...) čije domaćice svakodnevno sakupljaju korištene sapune i ustupaju ih Udruzi za pogon u Solinu. Tamo zaposlenici Udruge proizvode potpuno novi mirisni paketić - reciklirani sapun "Sapo“.

U solinskom pogonu vrijednom oko 180 tisuća eura, a koji je veći dio sredstava dobio iz Europskog socijalnog fonda za razvoj ljudskih potencijala, smanjuje se štetan utjecaj na okoliš, a hotelijerima omogućuje nabava proizvoda jeftinijih 15-ak posto. I eto razloga za visoku turističku nominaciju.

- Sapuni nam stižu i s dubrovačkog područja i već imamo veliku zalihu. Prokuhavaju se, stavljaju se boje i mirisi, pa nastaju obični sapuni za kućanstva, ali i mirisni sapuni za hotele. Stari sapuni se stružu na pari, kuhaju, suše, melju i idu u stroj iz kojega izlazi mekana smjesa koja se oblikuje u kalupima.

Ovdje su sapuni koje smo mi proizveli, rade se veći za domaćinstvo od 80 grama, ali i oni od 15 ili 50 grama. Sada se analizira njihova trajnost od šest mjeseci i u tijeku je procedura kojom se ispituju tvrdoća i kemikalije, sastav i kvaliteta po pravilima EU-a. Rekli su nam da su nalazi jako dobri i očekujemo uskoro certifikate, jer smo sve procedure uspješno prošli - veli Ante Raos, predsjednik Mreže udruga osoba s invaliditetom, u pogonu u Solinu.

Dizajn i logo sapunčića je napravila Likovna akademija. Ideja s recikliranjem sapuna stvorila je niz novih prilika, naglašava Raos, jer planiraju mirise i arome proizvoditi prirodnim putem. U partnerstvu s Hrvatskim šumama kane zasaditi lavandu i smilje na dijelu njihovih terena i pretvoriti to u korisnu površinu na kojoj bi se zapošljavale osobe s intelektualnim invaliditetom, a bilje bi se koristilo u kozmetičkim preparatima koje će proizvoditi solinski pogon.

- Ovdje je edukaciju za izradu sapuna prošlo 26 osoba s invaliditetom, a prostora za rast ima jako puno. U Hrvatskoj je oko 640 hotela, koji godišnje bace 60 tona sapuna. Sada nam njih 30 šalje sapune, a vjerujemo da ćemo za godinu dana raditi s oko 200-300 hotela u Hrvatskoj.

Ovo je prvi takav projekt u Europi. Zato je Tomaš ovom idejom pružio priliku osobama s invaliditetom da pokažu svoje vrijednosti i potencijale. Otkupljivanjem sapuna stvorio je ideju da se vrhunskim proizvodom pokaže kako osobe s invaliditetom mogu biti korisne - ističe Raos.

Pojašnjava kako bi se s novim automatskim postrojenjem, vrijednim 300 tisuća kuna, moglo dnevno proizvoditi tisuću sapuna, čime bi se zaposlilo još 20-30 ljudi i svi hrvatski hoteli bi mogli slati svoje sapune u Solin. Plemeniti pothvat otišao je tako daleko izvan Hrvatske i već pobijedio u humanoj poruci koju šalje.

Među turistima je 300 milijuna osoba s invaliditetom

U svijetu danas oko 300 milijuna osoba s invaliditetom putuje u svojstvu turista, a samo Velika Britanija ima oko dvije milijarde eura potrošenih u turizmu od strane osoba s invaliditetom, pokazalo je istraživanje Ante Raosa. Ni najmanji dio takve zarade ne završava u Hrvatskoj, jer naša ponuda u turizmu nije prilagođena osobama s invaliditetom.

Država sve uzela sebi

Od kazni za gospodarstvenike koji nisu zaposlili osobe s invaliditetom prikupljeno je lanjske godine 163 milijuna kuna, a ništa od toga nije plasirano u zapošljavanje osoba s invaliditetom, pa je tužno da država puni proračun na račun takvih osoba. Mi od toga nismo imali niti lipe! - kaže Raos.