Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Ou 2020

Presuda za 'švicarac': Banke odahnule, dužnici razočarani. Borbu nastavljaju najhrabriji

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Presuda za 'švicarac': Banke odahnule, dužnici razočarani. Borbu nastavljaju najhrabriji

S velikim nestrpljenjem iščekivana odluka Vrhovnog suda kojom je konverzija kredita iz 2015. godine proglašena zakonitom bankama je donijela veliko olakšanje, a brojni su potrošači ostali prilično razočarani.

Premda se jučer popodne odluka suda još pomno iščitavala, većina uključenih aktera slaže se s mišljenjem da će nakon nje bivši dužnici u švicarskim francima izgubiti interes za tužbe protiv banaka, barem kada su u pitanju oni koji su prihvatili konverziju.

- Oni najhrabriji vjerojatno će nastaviti pravnu borbu, možda završiti na Europskom sudu i ostvariti neki uspjeh. No, iz odluke Vrhovnog suda proizlazi da oni koji su napravili konverziju imaju novi ugovor s bankom i više nemaju za što tužiti - kaže jedan od odvjetnika koji je dosad bio na strani potrošača, ali ističe da će vjerojatno i dalje moći tražiti neka “otvorena vrata”.

Ogledni postupak
U oglednom postupku koji je pokrenuo Općinski sud u Pazinu postavljeno je pitanje Vrhovnom sudu je li sporazum o konverziji nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Nakon tri mjeseca Vrhovni sud je odlučio da je sporazum o konverziji između banaka i potrošača valjan neovisno o tome što su odredbe osnovnog ugovora ništetne. Odluka se temelji na zaključku iz prijašnjih sudski presuda kojima je utvrđeno da su nepoštene i ništetne odredbe osnovnog ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u švicarskim francima, ali ne i to da bi osnovni ugovori iz tog razloga bili u cijelosti ništetni. Također, Vrhovni sud podsjeća da su banke bile dužne postupati po Zakonu o konverziji, a korisnici kredita mogli su odlučiti hoće li prihvatiti sporazum o konverziji ili će zadržati važeće ugovorene uvjete. Sklapanjem sporazuma između banaka i korisnika kredita nastala je nova pravna osnova. Ovim oglednim primjerom očekuje se da će nižestupanjski sudovi brže i lakše rješavati predmete, a osim veće pravne sigurnosti, Vrhovni sud smatra da će se postići i jeftinije sudovanje.

Argumenti koje iznosi u svojoj presudi uglavnom su i argumenti banaka koje već dulje vrijeme tvrde da potrošači koji su prihvatili konverziju više nemaju pravni interes za vođenje spora. Nekoliko sati prije nego što je Vrhovni sud objavio odluku, u Hrvatskoj udruzi banaka su rekli kako je jedina logična odluka ona da je konverzija provedena po posebnom zakonu, koji ima veći utjecaj na odnos dužnika i banke od ostalih zakona.

Deseci milijardi kuna
Kako su banke već povećale rezervacije za sudske sporove u slučaju švicarskog franka, a različite su procjene govorile da bi u slučaju gubitka spora njihov trošak mogao biti u desecima milijardi kuna, najnovija odluka Vrhovnog suda došla im je kao dobitak na lotu. To prije što su proteklih tjedana izložene još jednom neugodnom slučaju za njihovu reputaciju, a to je pranje novca. S druge strane, odluka Vrhovnog suda vrlo vjerojatno predstavlja kraj velike pravne bitke dužnika u švicarskim francima protiv banaka iako se u Udruzi Franak i dalje nadaju da će Ustavni sud, na kraju, još jednom srušiti presuditi Vrhovnog suda. Oni navode da je Vrhovni sud izbjegao obrazložiti imaju li dužnici pravo na obeštećenje nakon provedene konverzije te da je oglednim postupkom rješavano pitanje koje nije bitno. “I sada imamo odgovor koji nam ništa ne govori o tome jesu li ugovori u francima ništetni i kakva su naša prava na obeštećenje do dana konverzije. Opet moramo čekati na revizije koje smo čekali i prije”, tvrde u Udruzi Franak.

Dobra strana
“Banke su očigledno uspjele svojim pritiscima djelovati na suce i sve ono što su tvrdile ušlo je u sadržaj rješenja, a Vrhovni sud nije se ni jednom riječju osvrnuo na naše očitovanje te na očitovanja drugih tužitelja umješača”, smatraju u Udruzi Franak. Denis Smajo iz Udruge Potrošač također je razočaran odlukom Vrhovnog suda.

- Smatram da je odluka loša i da nije u skladu s presudama Suda EU. Odlukom smo saznali da konverzija nije ništetna, no, nažalost, Vrhovni sud opet nije konkretno razjasnio naša prava na obeštećenje do konverzije. Opet je potrošače ostavio u sivilu - kaže Smajo. Međutim, ističe i dobre strane posljednje odluke, a to je da su kroz ogledni postupak svi oni koji su zainteresirani za tužbe protiv banaka prijevremeno saznali neke stavove Vrhovnog suda, što znači da mogu biti pošteđeni dodatnih sudskih troškova.

Čeka se Ustavni sud
No, Smajo je optimist, pa se i on nada da će odluku Vrhovnog suda biti moguće srušiti na Ustavnom sudu. On ističe da je ostalo nejasno vrijedi li konverzija retroaktivno. Ako vrijedi, dužnici koji su prošli konverziju nemaju više nikakva prava, ali ako vrijedi samo nakon 2015. godine, onda mogu i dalje potraživati obeštećenje za preplaćenu kamatu i valutnu odredbu.

Međutim, kako ističe jedan odvjetnik, prostor za takvo tumačenje odluke Vrhovnog suda “gotovo je nepostojeći”.

Kako se može saznati, vrlo je vjerojatno da će mnogi dužnici koji su prihvatili konverziju sada povlačiti tužbe protiv banaka, kako za ništetnost cijelog ugovora tako i za nezakonitost pojedinih njegovih odredbi. Budući da je konverzija proglašena zakonitom, sada se očekuje da će suci na nižim razinama donositi odluke koje idu u prilog bankama i da će biti puno više negativnih sudskih odluka za potrošače. One koji nisu potpisali konverziju, mogu se i dalje pozivati na ništetnost pojedinih odredbi, promjenjive kamatne stope i valute.

Vrhovi sud je ovom odlukom, prvi put od stupanja na snagu Zakona o parničnom postupku 1. rujna 2019. godine, zauzeo pravno shvaćanje “o pitanju koje je od odlučnog značenja za veći broj tužbi koje su u većem broju predmeta podnesene pred prvostupanjskim sudovima ili se njihovo podnošenje očekuje”.


Komentari članka

Vezani članci

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk