Preradom e-otpada mogu se dobiti zlato i srebro

Godišnje u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, nastane više od 40.000 tona opasnog otpada, no od dijela tog otpada mogu se dobiti i korisne sirovine. Naime, opasni otpad može se podijeliti u dvije osnovne kategorije, pa u prvu, na primjer, ubrajamo otpad opasan na dodir i za ljudsko zdravlje i ostale vrste opasnog otpada, koje se ne mogu oporabiti. Budući da u opasan otpad spada i elektronički otpad, kako bi se taj otpad što uspješnije sanirao, temeljem Pravilnika, uspostavljen je sustav odvojenog skupljanja električnog i elektroničkog otpada radi njegove obrade i zbrinjavanja.

Elektronski i elektronički otpad sadrži mnoštvo kemijskih sastojaka kao što su freoni, živa, fosforni spojevi, teški metali i drugi otrovi, pa bi njegovo pravilno zbrinjavanje trebalo biti među prioritetima svih građana i poduzeća. No, s druge strane, nakon prerade e-otpada mogu se dobiti i manje količine zlata i srebra. Tako se, primjerice, iz starih uređaja s pomoću alata vade opasni dijelovi. Zatim se u postrojenjima preostali otpad usitnjava, vade najvredniji i eventualno promakli opasni dijelovi, a onda se raznim tehnologijama iz njega odvajaju korisni sastojci.

U sklopu takve reciklaže otpada posebno se vade »štampane pločice« i čipovi koji sadrže srebro i zlato, no nije riječ o velikim količinama, mjeri se tek u mikrogramima. Takvom vrstom reciklaže za Grad Zagreb bave se ovlašteni skupljači otpada, a to su tvrtke Cezar i tvrtka Spectra-Media. Nakon što preuzmu otpad, on se razdvaja u reciklažnim dvorištima, a sve što se ne može obraditi u Hrvatskoj, poput plastike, izvozi se u inozemstvo, gdje se potom obrađuje. »Iz računala se, primjerice, odvajaju željezo, aluminij i bakar, koji se nakon postupka reciklaže ponovo prodaju«, kazao je Tomislav Fligler iz tvrtke Spectra-Media. Što se tiče zarade na prodaji recikliranih sirovina, istaknuo je da je teško doći do nekih konkretnih brojki, s obzirom na to da ona ovisi mnogim faktorima. »Cijene ovise i o stanju na svjetskim burzama sirovima. Dio materijala koji se reciklira prodaje se u Hrvatskoj, dok se primjerice željezo i bakar izvozi«, objasnio je Fligler. U Spectra-Mediji ističu i da je najveći problem s kojim se susreću neinformiranost građana i tvrtki. »Drugi je problem što većina građana i dalje taj otpad tretira kao glomazni, pa ga tako i pohranjuju«, zaključuje Fligler.

Deset kategorija e-otpada
Elektronički otpad klasificiran je u deset kategorija - od velikih i malih kućanskih aparata, opreme informatičke tehnike, telekomunikacijske opreme, preko opreme široke potrošnje za razonodu, rasvjetne opreme, električnih i elektroničkih aparata, sve do igračaka i školske opreme, medicinskih uređaja, instrumenata za nadzor i upravljanje, te samoposlužnih aparata.