Prepolovljene cijene šećera

Iako su povećane isporuke osnovnih prehrambenih namirnica poput žitarica rezultirale oštrim padom cijena u prvoj polovini 2010., izdaci za hranu i dalje su 69 posto viši nego u razdoblju od 2002. do 2004., navodi se u najnovijem UN-ovom izvješću. Nadalje, zbog visokih cijena proizvoda koji nisu od žitarica troškovi uvoza hrane i dalje su visoki, poglavito u zemljama u razvoju, ističe se u izvješću UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu. Indeks cijena hrane te organizacije u svibnju 2010. prosječno je iznosio 164 boda, nasuprot 174 boda u siječnju i znatno ispod najviše razine od 214 bodova dosegnutih u proljeće 2008., objavio je nadalje FAO. Glavni razlog toga pada pripisuje se padu cijena žitarica i šećera na međunarodnim tržištima. Cijene šećera prepolovljene su u odnosu prema najvišim razinama, zabilježenima početkom godine, zbog očekivanja značajnog povećanja proizvodnje.

Većina pokazatelja upućuje na rast svjetskih isporuka, što je glavni razlog oštrog pada cijena na svjetskim tržištima najvažnijih osnovnih namirnica u 2010. "Snažan rast cijena hrane u razdoblju od 2008. do 2009. potaknuo je uzgoj i proizvodnju cijelog niza kultura, što je rezultiralo oporavkom zaliha i povećalo stupanj iskorištenosti zaliha hrane, a takav bi se trend trebao održati i u razdoblju od 2010. do 2011.", kaže se dalje u izvješću. Prognoze FAO-a također donose prve procjene trgovine žitaricama, visine zaliha i stope iskorištenosti u nadolazećoj sezoni, ističući da će svjetska proizvodnja u 2010. najvjerojatnije dosegnuti rekordnu iz 2008. Rast proizvodnje ne bi trebao biti ograničen samo na zemlje izvoznice, s obzirom na to da bi i mnoge zemlje uvoznice trebale imati znatno veće urode. Unatoč padu cijena globalni trošak uvezenih prehrambenih namirnica trebao bi dosegnuti 921 milijardu dolara u 2010., što je nekih 100 milijardi ili 11 posto više nego u 2009. To je još uvijek daleko ispod 1.000 milijardi dolara u 2008., na vrhuncu krize, kada su cijene hrane dosegnule vrlo visoke razine.

Većinu očekivanog povećanja podupirat će veća izdvajanja za proizvode koji nisu od žitarica, koja bi mogla porasti za čak 17 posto na 650 milijardi dolara, ili dvije trećine globalnih izdataka na uvoz hrane, kaže se u izvješću FAO-a. Očekuje se da će najzaslužniji za veće račune za hranu biti mliječni proizvodi, biljna ulja i šećer, i to kombinacijom većeg obujma uvoza i viših cijena. Potrošnja na te uvezene robe trebala bi dosegnuti u najmanju ruku rekordnu razinu iz 2008. Kao razlog viših cijena uvezene hrane u FAO-u još navode i rastuće cijene prijevoza. Stoga će trošak nabave hrane na međunarodnim tržištima za većinu ekonomski ranjivih zemalja, koje u FAO-u uvrštavaju u skupine najmanje razvijenih zemalja i siromašnih zemalja koje oskudijevaju s hranom, porasti u rasponu od 10 odnosno 14 posto u odnosu prema 2009.