Predsjednik Europskog udruženja peradara: Europa ne želi ukrajinski model poljoprivrede

Europsko društvo agrarnih novinara (ENAJ) organiziralo je konferenciju u Bruxellesu na temu budućnosti proizvodnje hrane na kojoj se raspravljalo i oko najave podizanja peradskih farmi koje ukrajinski investitori planiraju realizirati u Hrvatskoj.

Uz brojne predstavnike sektora u Europskoj uniji, u raspravi je sudjelovao i Dražen Čurila, predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, te upozorio da bi te investicije mogle biti prijetnja budućnosti tradicionalnog uzgoja peradi u našoj zemlji.

"MHP Grupa posluje u Hrvatskoj, s kooperacijom i klaonicom, koju su kupili od prijašnje kompanije. Sada grade svoje farme. Ne znam jeste li primjetili iz medija, ali uz MHP postoji i drugi ukrajinski investitor - Petrinja Chicken Company koji želi raditi mega projekt peradarske farme", rekao je Čurila na konferenciji održanoj 11. travnja.

U Bruxellesu je istaknuto da ova dva projekta koje vode Ukrajinci ne bi koristili domaćim radnicima, te da su tvorničke farme prijetnja tradicionalnim europskim obiteljskim farmama, jer se ne oslanjanju na domaće uzgajivače, nego računaju na dolazak stranih radnika.

Nelojalna konkurencija malim peradarima
Hrvatski peradari godišnje proizvedu oko 45 milijuna brojlera, zadovoljavajući time 95 posto potreba domaćeg tržišta. S dvije mega farme MHP-a i PCC-a, godišnja proizvodnja narasla bi na minimalno 190 milijuna brojlera, pa otuda i strah malih uzgajivača za vlastiti opstanak, čulo se na konferenciji.

"Kažu da će u svrhu proizvodnje zaposliti lokalne radnike, ali ja sam u ovom poslu i znam da to nije istina. U planovima ovih mega projekata vidljivo je da žele izgraditi stambene objekte za tri tisuće radnika. Otkuda dolaze radnici? Kod nas su to radnici većinom iz Nepala i Indije", istaknuo je Čurila kazavši da su mali farmeri prestrašeni jer su financirali svoje objekte vlastitim sredstvima. "Imaju hipoteke na svojim kućama, boje se da će ostati bez posla i svojih domova, jer ne mogu konkurirati ovim farmama. MHP i PCC ne žele kooperaciju s malim proizvođačima, nego žele sve proizvoditi samostalno, od uzgoja, hranidbe pilića i klaonica", rekao je.

Predsjednik Europskog udruženja peradara (AVEC), Gert-Jan Oplaat ne može "probaviti" dolazak ukrajinskog modela u Europsku uniju, jer je on protivan potrebama europskih građana i Zelenog plana, oglasivši alarm za uzbunu jer "iza ovih mega projekata stoje europska javna sredstva".

"To je jako loša vijest za europsko peradarstvo, jer je riječ o nelojalnoj konkurenciji. Oni koriste 592 milijuna dolara koje financira europski bankarski sustav te Europski parlament. To nema veze s potrebama naših potrošača niti je u skladu s traženjima Europske komisije. Ukrajinsko peradsko meso koje ulazi u Europsku uniju nije u skladu s pravilima i standardima koje imamo u EU, poput dobrobiti životinja, korištenja antibiotika i zaštite okoliša i zato to nije fer", kazao je Oplaat na konferenciji ENAJ-a.

Industrijski, a ne poljoprivredni model
Vrlo sličnu poziciju zauzeo je i Jean-Luc Demarty, bivši savjetnik Jacquesa Delorsa, bivšeg predsjednika Europske komisije, koji je stručnjak za pitanja poljoprivrede i zalaže se za povećanje veličine farmi radi veće produktivnosti, ali ne prema ukrajinskom modelu.

"Ne želimo MHP model koji je zasigurno, prema mom mišljenju, užasan model industrijske poljoprivrede. To nije poljoprivredni model, nego industrijski. Oko tih ogromnih klaonica bit će ljudi koji će proizvoditi perad, a ne farmeri. Ti će ljudi biti zaposlenici gospodina Kosyuka i MHP grupe. Mi podupiremo model obiteljskih farmi", rekao je Demarty.

Europski predstavnici smatraju da će dvije gigantske farme koje rade MHP i PCC u Hrvatskoj, masovno proizvoditi za izvoz diljem Europske unije, što bi moglo utjecati na uzgajivače u svim državama članicama.