Pred izazovom zajedničkog tržišta

Središnja tema prvog ovogodišnjeg izdanja publikacije RBAnalize je inflacija. Pored pregleda makroekonomskih pokazatelja, prate se svjetski trendovi u kontekstu iščekivanja dodatnog monetarnog popuštanja, zatim financijski sustav te kretanja na tržištu dionica i obveznica.

U 2011. godini očekujemo završetak pregovaračkog procesa o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji. Domaći poduzetnici pripremaju se za poslovanje na tržištu od 500 milijuna potencijalnih kupaca i na konkurenciju iz svih članica EU. Prilagodba domaćih poduzeća oštrijoj konkurenciji bit će lakša u onoj mjeri u kojoj se na domaćem tržištu prethodno suoče s uvjetima poslovanja budućega zajedničkog tržišta. To znači konačno nestajanje tranzicijskoga poslovnog modela, koji je utemeljen na dominaciji države u ulozi kupca na domaćem tržištu, na usmjeravanju državnih potpora na pokriće troškova poslovanja neperspektivnih poduzeća radi održavanja socijalnog mira te na ovisnosti naplate potraživanja o stanju javnih financija u segmentu poduzeća. Nužne reforme javnog sektora kratkoročno neće pokrenuti gospodarstvo, ali su dugoročno neophodne za izgradnju konkurentnoga gospodarstva, spremnog za razvoj poslovanja na zajedničkom tržištu.

Promjena uvjeta poslovanja na domaćem tržištu zahtijeva provođenje strukturnih reformi koje u pravilu usporavaju rast potrošnje u početnoj fazi provedbe i time ograničavaju unutrašnje poticaje za rast gospodarstva pa je oporavak potražnje na vanjskim tržištima ključan za napredak domaćih poduzeća u razdoblju restrukturiranja javnog sektora i komercijalno povezanih poduzeća. U godini zaključivanja pretpristupnog poglavlja o tržišnom natjecanju nužnost provođenja reformi vodi k smanjivanju zaposlenosti, a time i smanjivanju primanja stanovništva. To neće poticati rast finalne potrošnje ni kućanstava niti države. Stoga najveći izazov za stabilnost gospodarstva u 2011. godini vidimo u povećanju napetosti na tržištu rada.

Poslovanje financijskih institucija u godini okončanja pretpristupnih pregovora odvijat će se na liberaliziranom tržištu kapitala, što fizičkim osobama omogućuje ulaganje ili neposredno posuđivanje kapitala na vanjskim financijskim tržištima. Ne očekujemo znatan interes domaćih fizičkih osoba za prekogranična ulaganja kapitala, ali će liberalizacija tržišta kapitala pojačati konkurenciju domaćim financijskim institucijama. U uvjetima nesmanjenih poteškoća u naplati potraživanja, povećanih zahtjeva za kapital zbog snižavanja investicijskog rejtinga države i potencijalnih dodatnih reformskih šokova, konkurencija bi trebala ubrzati konsolidaciju financijskog tržišta. Očekivano okrupnjavanje financijskih institucija predstavljat će novi izazov za tržišne regulatore, koji su u prošlosti bili skloniji restriktivnijem načinu očuvanja financijske stabilnosti, nego prepuštanju tržišnim mehanizmima.