Povišice od 160 do 300 kuna: Milanović nudi veće plaće, ali nakon izbora

HDZ kritizira najavu jer drži da nije realna. Josip Budimir kaže da Vlada treba reći kako izbjeći bankrot i reformirati javni sektor, a ne dijeliti povišice

Prvo glas, pa tek onda povišica! Milanovićeva vlada zaredala je s predizbornim darovima, ali u Banskim dvorima doznajemo da ipak neće ići tako daleko da pred kraj mandata povećavaju neoporezivi dio dohotka i tako kupuju naklonost birača. SDP će, međutim, svoju izbornu kampanju u velikom dijelu graditi i na povišici plaća.

– Ako dobijemo izbore, a nadam se da hoćemo, nastavit ćemo rješavati dva temeljna pitanja u društvu kojima se nisu bavile prethodne vlade – porezno rasterećenje plaća i rješavanje stambenih pitanja kroz smanjene rate kredita i prekidanje dužničkoga ropstva – kazao je ministar financija Boris Lalovac, koji je spomenuo da će dići neoporezivi dohodak sa sadašnjih 2600 na 3000 kuna.

Da se Lalovca pita, ukinuo bi i stopu poreza od 40 posto, po kojoj se sad oporezuju neto plaće iznad 13.000 kuna. Povećanje neoporezivog dohotka za daljnjih 400 kuna diglo bi prosječne plaće za 160 kuna, onima koji zarađuju oko 7000 kuna neto povišica bi bila dvjestotinjak kuna mjesečno, a sretnicima s plaćama oko 10 tisuća kuna 300-tinjak kuna. Kad bi se ukinula stopa od 40 posto, na tom bi potezu znatno profitirali ljudi s plaćama iznad 13.000 neto, no malo je vjerojatno da bi Milanović pristao na potpuno ukidanje te stope.

Zašto ne doprinosi

Sa sličnim manevrom povećanja neoporezivog dohotka Lalovac je ušao u ovu godinu, a rezultat je bio rast osobne potrošnje stanovništva koji je pogurao i BDP. Neto plaće su u prvih šest mjeseci ove godine porasle 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a u lipnju je razlika na godišnjoj razini još veća – 4,5 posto. Kako su u istom razdoblju bruto plaće povećane samo 1,1 posto, jasno je da je razlika posljedica nižeg poreznog opterećenja. Zaposlenima i umirovljenicima država je na godišnjoj razini ‘prepustila’ oko dvije milijarde kuna, no taj su gubitak na svojim budžetima osjetili gradovi i lokalne jedinice koji se financiraju iz poreza na dohodak jer su im smanjeni prihodi. Udruga gradova procjenjuje da su gradovi Senj, Gospić, Lepoglava, Vrbovsko, Ozalj, Novska ili općina Otok kod Vinkovaca u minusu od 25 do 41 posto, no on nije nastao samo zbog neoporezivog dohotka, nego i zbog gubitka statusa povlaštene sredine.

– Lokalne se jedinice ne protive rasterećenju plaća, ali predlažemo da se ono provodi kroz smanjenje doprinosa – ističe Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova, koja procjenjuje da će neke lokalne jedinice ove godine imati rast poreznih prihoda i do 16 posto, dok su na drugom kraju gubici i do 41 posto, a u procjenu su uključene i decentralizirane funkcije, kompenzacije države i slično. Dobitnici su, primjerice, Pazin, Biograd na Moru, Sveta Nedelja, Novigrad i Donja Stubica. Josip Budimir, kojeg spominju kao budućeg Karamarkova ministra u gospodarskom resoru, ako HDZ dobije izbore, kaže da prije obećavanja poreznog rasterećenja Milanovićeva vlada treba odgovoriti na pitanje kako planira javne financije učiniti održivim i izbjeći bankrot.

Nema mjesta za darove

– Uz proračunski manjak od 6% i 90% javnog duga, država nema prostora za nove poklone. Da bi obećanje poreznog rasterećenja bilo uvjerljivo, mora mu prethoditi najava reformi koje će javni sektor učiniti efikasnijim i manje rastrošnim. Nažalost, u mandatu aktualne vladajuće garniture nije bilo ni pokušaja njihove provedbe. Smanjenje javne potrošnje preduvjet je same fiskalne konsolidacije, a eventualnog poreznog rasterećenja pogotovo – kaže Budimir, koji podsjeća da je na početku mandata vladajuća koalicija povećala oporezivanje plaća i tek u posljednjoj godini vratila ga na početnu razinu. Obećanje da bi u eventualnom novom mandatu vodili suprotnu politiku ne čine mu se realnima.

– Prijedlozi poreznog rasterećenja koje smo mi predstavili prije četiri godine predviđali su upravo mjere za stvaranje efikasnijeg javnog servisa i smanjenje rastrošnosti glavnih proračunskih potrošača – ističe Budimir.