Poslovni dnevnik: HT-u prijeti kazna od 258 mil. kuna

Hrvatskom telekomu prijeti kazna od 258 milijuna kuna zbog usporavanja liberalizacije fiksnog telekomunikacijskog tržišta, doznaje Poslovni dnevnik. Sektorski regulator HAKOM podnio je dvije prekršajne prijave protiv HT-a zbog osobito teških povreda Zakona o elektroničkim komunikacijama za što je propisana kazna od jedan do pet posto bruto prihoda operatera u prošloj godini. Regulator, kojeg vodi Miljenko Krvišek, potvrdio je da je predložio kaznu od tri posto bruto prihoda HT-a koji su lani iznosili 8,61 milijardu kuna.

"U oba prekršaja HT se oglušio na regulatorne obveze koje smo mu odredili, a po kojima je morao omogućiti drugim telekomunikacijskim operaterima veleprodajne uvjete temeljem kojih će oni moći izdavati jedan račun korisnicima za pretplatu i telefonski promet", pojašnjavaju u HAKOM-u. Dodaju da je HT tako znatno otežao realizaciju usluge najma korisničke linije i time usporio liberalizaciju tržišta. Riječ je o dosad najvećoj predloženoj kazni za kršenje tržišnog natjecanja u Hrvatskoj. Potencijalno bi veću predloženu kaznu, i to od 280 milijuna kuna, mogli dobiti Adris grupa i TDR za koje je nedavno Agencija za tržišno natjecanje zaključila da su kršili tržišno natjecanje u prodaji cigareta. Međutim, AZTN nije izlazio u javnost s takvim prijedlogom.

Oba regulatora u pravilu su do sada predlagala za kršenje tržišnog natjecanja kazne do milijun kuna. Tako je lani AZTN najviše kaznio Zračnu luku Zagreb s 1,8 milijuna kuna, zatim Proplin s pola milijuna i Adria Ladu s 300.000 kuna. U HAKOM-u je tek prije mjesec dana predložena kazna od milijun kuna protiv HT-a, a prije su se ti iznosi kretali do 100.000 kuna.

U HT-u kažu da nikakvu službenu informaciju iz HAKOM-a o prekršajnim prijavama nisu primili. Maja Weber, direktorica odnosa s javnošću HT-a, istaknula je da će, kad i ako zaprimi te prekršajne prijave, HT izložiti svoju obranu pred prekršajnim sudom. "U tom postupku prekršajni sud, nevezan ocjenom HAKOM-a, samostalno utvrđuje činjenično stanje i donosi odluku. Tek po pravomoćnosti sudske odluke donesene u tom prekršajnom postupku i to, naravno, samo ako bi sud utvrdio povredu ZEK-a i odredio prekršajnu kaznu, nastupa obveza plaćanja kazne", kaže Weber.

Dodaje da o cijelom slučaju u HT-u mogu donositi zaključke isključivo na temelju neslužbene komunikacije s regulatorom. Tako pretpostavlja da se radi o zahtjevu HAKOM-a po kojem je HT do 1. srpnja trebao objaviti veleprodajni cjenik i uvjete za uslugu najma korisničke linije. No, ona naglašava da su to učinili. "Naš stav je da je HT u cijelosti postupio sukladno odluci regulatora, te da su dva rješenja regulatorovog inspektora, u kojima se navodi da to nismo učinili, donesena protivno zakonu budući da su tim rješenjima, mimo odluke HAKOM-a, HT-u određene dodatne regulatorne obveze, za što inspektor nema zakonskih ovlasti", kaže Weber i dodaje da u dijelu uopće nisu izvršive.

HT se, ističe, zbog toga žalio Upravnom sudu, a o tome je također obavijestio Vladu i Ministarstvo mora, prometa i razvitka. "Osobito je neprimjereno od strane HAKOM-a tražiti kaznu od tri posto prihoda za navodni prekršaj budući da je HT u cijelosti postupio sukladno odluci Vijeća HAKOM-a, kao i prema rješenjima inspektora, iako osporava njihovu zakonitost", zaključuje Weber.

Zanimljivo je da je nedavno na Poslovnom forumu Poslovnog dnevnika i magazina Banka o suradnji javnog i privatnog sektora jedna od glavnih tema konferencije bilo upravo ponašanje HAKOM-a, odnosno blokiranje HT-ove investicije u optičku infrastrukturu. Istup predsjednika Uprave HT-a Ivice Mudrinića, ali i glavnih lidera oporbe bio je poražavajući za čelnike HAKOM-a, čijim ponašanjem je usporena investicija vrijedna desetak milijardi kuna.