Poslodavci ne daju potvrde o neisplaćenim plaćama

Oko 80.000 radnika koji mjesecima nisu dobili plaću trebali bi po novom ovršnom zakonu ubrzanom procedurom putem Financijske agencije, a ne više dugogodišnjim sudskim tužbama, doći do svojih primanja. Neovisno o tome da će i takav način prisilne naplate biti teško ostvariv ako je tvrtka u blokadi i nema novca na računu, problem je i što radnicima njihovi poslodavci već i sada nerado izdaju potvrdu o neisplaćenoj plaći.

- Još od 1995. godine u Zakonu o radu piše da je poslodavac koji ne isplati plaću ili dio plaće dužan do kraja mjeseca radniku dostaviti obračun iznosa koji nije isplatio, a takav dokument služi kao ovršna isprava. Za neizdavanje potvrde kazna iznosi od 61.000 do 100.000 kuna, no inspekcija ili državni odvjetnici poslodavce prekršajno ne gone i zbog toga je neisplata plaće uzela toliko maha, istaknuo je Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista. Izmjene ovršnog zakona nazvao je "čistom obmanom javnosti" jer neće riješiti isplatu zaostalih plaća radnicima. Predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Mario Paliska smatra da u praksi neće zaživjeti odredba po kojoj će radnik moći ovrhom do svoje plaće na temelju potvrde poslodavca. "Obrtnik sigurno neće izdavati potvrdu radniku ako i njemu duguju. Oni koji su u problemima i koji se nisu uspjeli naplatiti sigurno neće izdavati potvrdu jer si neće stvoriti još jedan problem", veli on. Jasenka Vukšić, glavna tajnica i pravnica u Sindikatu graditeljstva, kaže da na papiru sve zvuči dobro, ali u praksi nije tako. - Sudske tužbe zbog ovrhe traju godinama, ali ni putem Fine radnik neće lako doći do svojeg novca, prvenstveno zato što poslodavac ne izdaje ovršnu ispravu, odnosno potvrdu ili obračun o neisplatama plaća. Ako je u tvrtki organiziran sindikat onda prijetnjama inspekcijama i kaznenim prijavama prisilimo poslodavca da poštuje zakon, ali problem je u malim tvrtkama. Ljudi su često zastrašeni i boje se prijaviti poslodavca, a s druge strane inspekcija nije kapacitirana da može izlaziti na teren na svaki poziv radnika, ističe Vukšić. Usto, radnik nema prvenstvo u isplati, već će njegov zahtjev završiti na listi čekanja u Fini sa svim ostalim zahtjevima vjerovnika. Stoga promjene ovog zakona u sindikatu smatraju tek "gašenjem vatre". Veću nadu polažu u novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji bi trebao pronaći rješenje za oko 60 tisuća blokiranih tvrtki.

- U tom će slučaju radnici imati prioritetna potraživanja za plaću, uz potraživanja države, plaćanja troškove za komunalije i repromaterijale, a one tvrtke koje u predstečajnoj nagodbi, koja se bude radila zajedno s djelatnicima Porezne uprave, u tome ne uspiju, otići će u stečaj. Smiješno je uopće da u 21. stoljeću postoje slučajevi da radnik radi, a za to ne prima plaću, kamoli da je pojava toliko raširena, napominje Vukšić.