Poslodavci najavili nova otpuštanja u industriji

Izostanu li konkretnije protukrizne mjere, većina poslodavaca u Hrvatskoj planira smanjiti broj zaposlenih, dok dio njih najavljuje i mogućnost djelomičnog ili potpunog zatvaranja proizvodnih pogona, pa čak i njihovo preseljenje izvan Hrvatske, kazao je danas direktor udruženja CRO industrija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Vladimir Kovačević

Kovačević je drugog dana konferencije 'Učinak globalne financijske krize na industrijske sektore istočnoeuropskih zemalja i industrijske promjene u Hrvatskoj' predstavio dio rezultata istraživanja o utjecajima krize koje je CRO industrija provela među stotinu najvećih hrvatskih industrijskih tvrtki.

Prema tim rezultatima, protiv učinaka krize poslodavci iz industrije do sada su se uglavnom 'borili' smanjivanjem broja zaposlenih (njih 33 posto) i nižim cijenama proizvoda (30 posto). Ako se kriza produlji, a izostanu konkretne mjere pomoći poduzetnicima u problemima, daljnja otpuštanja najavilo je 63 posto ispitanika.

Dio poslodavaca (21 posto) najavljuje i mogućnost zatvaranja dijela proizvodnih pogona, a 13 posto ih kaže da bi privremeno obustavilo cijelu proizvodnju. Trajnu obustavu proizvodnje najavljuje šest posto ispitanih, a njih osam posto razmotrit će preseljenje u drugu regiju ili izvan Hrvatske.

Prema sektorima, najslabije učinke krize očekuju u prehrambenoj industriji, a najpogođenije su tekstilna i papirna industrija, proizvodnja autodijelova te brodogradnja, kazao je Kovačević naglašavajući da je već sada najkritičnije u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja.

Pritom je istaknuo da je industrija u krizu ušla već oslabljena, primjerice plinskom krizom koja je imala negativne posljedice kod polovice industrijskih tvrtki, a čiji se troškovi zbog te krize procjenjuju na oko dvije milijarde kuna.

Prema riječima direktora Sektora za industriju HGK Ruđera Friganovića, uzroci slabosti hrvatske industrije dijelom su naslijeđeni i iz razdoblja bivše Jugoslavije, s obzirom na to da je ona i početkom 1990-ih već bila tehnološki zaostala, jer su od 1970-ih izostala veća tehnološka ulaganja.

Friganović je upozorio i na posljedice Domovinskog rata, nepovoljnog stabilizacijskog programa iz 1993, probleme privatizacije, odbijanja ulaska u CEFTA-u pri njezinom osnivanju i sl. Zbog svega toga hrvatska je industrija ušla u ovu krizu bez dostizanja razine industrijske proizvodnje iz 1980-ih te uz pad udjela industrije u BDP-u i trajno sniženog broja zaposlenih u industriji, zaključio je.