Poreznici: Građanima je dosad isplaćeno 1,2 milijarde kuna povrata

Porezna je uprava od početka isplate povrata poreza u svibnju do kraja tjedna obradila oko 787.000 pristiglih prijava. To je oko 72 posto od ukupno 1.080.000 zaprimljenih prijava, koliko su ih do kraja veljače predali hrvatski građani. “U tijeku su povrati poreza za te prijave, a obrade poreznih prijava i povrati poreza nastavljaju se i dalje“, kažu u Ministarstvu financija.

Financije i statistika
Do sada je, prema najnovijim podacima Porezne uprave, po godišnjim prijavama isplaćen iznos od oko 1,2 milijarde kuna poreza na dohodak. Unatoč trenutačnome stanju s državnim financijama, u resornome ministarstvu ne sumnjaju u to da će se povrati poreza i prireza po godišnjim prijavama za 2008. odvijati istom dinamikom kao i u 2008. godini. Novac za preplaćene poreze, naime, isplaćuje se iz budžeta jedinica lokalne uprave i samouprave.

U resornome ministarstvu procjenjuju da će ukupni povrat poreza za prošlu godinu dosegnuti 1,8 milijardi kuna. Godinu dana prije građani su predali 1.037.352 prijave, a isplaćeno im je 1,69 milijardi kuna preplaćenog poreza i prireza na dohodak za 2007. godinu.

Prema statističkom izvješću Središnjeg ureda Porezne uprave za područne urede, u Zadru je obrađeno 25.401 od zaprimljenih 40.220 prijava (63,15 posto), u Šibeniku 18.534 od 25.781 prijave (71,89 posto), u Splitu 78.533 od 110.147 prijava (71,29 posto), u Dubrovniku 24.167 od 37.481 prijave (64,47 posto), a u Zagrebu 169.548 od 281.915 prijava (60,14 posto) zaprimljenih za 2008. godinu.

Zadnje na redu su nepotpune i problematične prijave
Iz Središnjeg ureda Porezne uprave upozoravaju građane da najdulje čekaju i zadnje na red dolaze problematične prijave. To su prije svega prijave građana čiji poslodavci nisu platili porez i prirez, ali i prijave s nepotpunom dokumentacijom.

Zato bi bilo dobro, kažu, da se osoba koja dulje vremena čeka povrat javi svojemu poreznom referentu kako bi provjerila je li sve u redu. Katkad obveznici zaborave upisati broj svojeg bankovnog računa ili su zaboravili priložiti potvrde, primjerice o plaćenim zdravstvenim uslugama ili stambenim kreditima. Najgore je kad uz to ne upišu ni telefonski broj, pa ih referent ne može nazvati odmah, nego komunikacija mora teći pismenim, sporijim putem.