Porez na kapitalnu dobit uzburkao duhove

Sudionici na tržištu kapitala upozoravaju da je stopa poreza na kapitalnu dobit previsoka, a model obračuna destimulirajući za potencijalne ulagače

Od početka iduće godine hrvatskim igračima na tržištu kapitala uvodi se porez na kapitalnu dobit po stopi od 12 posto. Poznavatelji tržišta upozoravaju da će novo opterećenje dodatno oslabiti ionako umrtvljeno tržište, a investitore će dodatno obeshrabriti i komplicirani sustav obračuna poreza, piše tportal.

Novi porez, koji je reguliran izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, uvodi se početkom 2016., a zahvaća zaradu ostvarenu na trgovanju dionicama i drugim financijskim instrumentima (obveznice, udjeli u investicijskim fondovima, udjeli u trgovačkim društvima, kratkoročni vrijednosni papiri).

Porezna obveza je u prvom redu usmjerena na špekulativnu zaradu što znači da se obračunava samo u slučajevima kada je kupnja i prodaja vrijednosnih papira realizirana unutar razdoblja od tri godine. Špekulanti pritom imaju pravo smanjiti poreznu osnovicu za ostvarene gubitke, piše tportal.

Zarada na kratkoročnim transakcijama oporezivat će se po stopi od 12 posto po kojoj se već oporezuju ostali oblici prihoda od kapitala kao što su dividende i kamate na štednju.

Sudionici tržišta kapitala ne protive se novom porezu koji je uobičajen u tržišnim ekonomijama, ali upozoravaju na loš tajming, zbog čega bi njegovo uvođenje moglo negativno utjecati na razvoj tržišta kapitala. Roman Rinkovec, broker i investicijski savjetnik u brokerskoj kući Credos, problem vidi u tome što se porez uvodi u razdoblju kada je burza na najnižim granama.

Dodatni je problem po Rinkovcu relativno visoka porezna stopa.

"Sporno je i to da se kapitalna dobit oporezuje po stopi od 12 posto. Bolje bi bilo da ona bude niža, recimo pet posto, barem u razdoblju dok je tržište ovako slabo", smatra Rinkovec.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, upozorila je da model obračuna poreza također može obeshrabriti ulagače. Prema aktualnom pravilniku predujam poreza plaća u roku od osam dana na svaku pojedinačnu transakciju kojom je ostvarena dobit, dok se kapitalni gubitak priznaje tek na temelju godišnje porezne prijave.

"Predloženi model obračuna, prijave i plaćanja tog poreza nije prilagođen domaćem tržištu kapitala, a upitna je i ekonomičnost prikupljanja relativno malog iznosa poreza na administrativno kompliciran način", ocjenjuje Gažić. Rinkovec predlaže da se obračuni rade kvartalno.

Procjenjuje se da će financijski efekti navedenog poreza biti skromni. Simulacije pokazuju da se u državni proračun neće sliti više od tridesetak milijuna kuna godišnje, a ukupni učinak bit će i znatno skromniji kada se uzmu u obzir visoki troškovi prikupljanja tog poreza, zaključuje tportal.