Poražavajuća likvidnost malih i srednjih poduzeća

Program jačanja kapitala malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj mora adresirati tri problema: porezne poticaje, restrukturiranje malih i srednjih poduzeća i pronalaženje alternativnih financijskih posrednika za rane faze ulaganja i restrukturiranja, stoji u analizi Hrvatske udruge banaka, koju možete pročitati u novom broju Banke.

U tekstu pod naslovom "Sve je lakše s kapitalom" stoji da je porezno stimuliranje zaduživanja naspram financiranja iz vlasničkog kapitala ekonomski neobjašnjivo i iznimno štetno i negativno utječe na ekonomski rast. Iako i kamata i dobit predstavljaju povrat na kapital, kamata je porezno priznati rashod, a dobit je predmet najčešće žestokog oporezivanja. Ova distorzija osobito pogađa mala i srednja poduzeća, guši ekonomski dinamizam, smanjuje sklonost riziku i pothranjuje anti-poduzetnički populizam i dužničke cikluse modernih ekonomija.

Najbolje je rješenje svesti porez na dobit na nulu i unijeti isplaćene kamate i dobit u porezne prijave vlasnika kapitala uz njihov jednak porezni tretman po razumnoj stopi poreza na dohodak.

Skupo administriranje

Upitni su i troškovi i učinkovitost administriranja i nadzora mnoštva malih aplikacija za poticaje. Sustav bi se trebalo mijenjati u pravcu maksimalnog pojednostavljenja i naginjanja poticaja na stranu malih i srednjih tvrtki.

Potrebno je što prije provesti evaluaciju položaja malih i srednjih poduzeća u pred-stečajnim nagodbama, i to s dva aspekta, stoji u analizi HUB-a. Prvo treba pokazati kakvi su rezultati nagodbi za male i srednje poduzetnike kada su njihovi dugovi predmet nagodbi i kako se ti rezultati uspoređuju s rezultatima za velika poduzeća.

Drugo, treba istražiti kakav je položaj malih i srednjih poduzeća kao neposrednih vjerovnika, te kao vjerovnika vjerovnika koji neposredno sudjeluju u nagodbama (lančani učinci).

Brži model restrukturiranja

Zavisno o rezultatima evaluacije, a u svjetlu najavljene rekonstrukcije modela pred-stečajnih nagodbi, treba osmisliti brži i jeftiniji model restrukturiranja dugova malih i srednjih poduzeća koji će spriječiti moralni hazard insajdera.

Početak i ranije faze razvoja podržavaju investitori - pojedinci, no oni u zemljama poput Hrvatske nisu organizirani i prepoznati kao važni čimbenici na tržištu kapitala. Štoviše, najčešće su obeshrabreni, ne samo anti-poduzetničkom društvenom klimom nego i neizvjesnošću budućeg poreznog tretmana uz opetovane najave uvođenja poreza na kapitalne dobitke.

Nedostatak investitora

Nedostatak ovog tipa investitora u budućnosti bi mogao dodatno ograničiti potencijale i dovesti do propuštanja prigoda, jer će se novac iz EU fondova dobrim dijelom vezati uz financiranje ranih razvojnih faza poduzeća preko specijaliziranih posrednika. Problem je ako takvih posrednika ne bude.

Stoga je potrebno raspraviti o mogućnosti stvaranja povoljnog formalnog i poreznog okvira za poticanje ove vrste ulagatelja.