Pomiču granice u svjetskim razmjerima: Hrvati koji danas mijenjaju svijet

Nije nikakva tajna da je u povijesti bilo mnogo Hrvata koji su svojim znanjem, vještinama ili otkrićima definitivno zadužili cjelokupno čovječanstvo. No naša se nacija i danas može pohvaliti izuzetnim Hrvatima koji upravo sada marljivo rade na boljitku cijelog društva. Osim naših sugrađana, milijuni Hrvata žive i izvan domovine, a među njima je mnogo onih čije karijere i postignuća služe na čast cijeloj Hrvatskoj. Svima njima zajedničko je to što svojim autorskim radom, znanjem, otkrićima i istraživanjima pomiču granice, i to u svjetskim razmjerima. Neki od njih već su dosta poznati u hrvatskoj javnosti, o nekima zbog njihove samozatajnosti ili udaljenosti znamo manje, ali sigurni smo da ćemo o svima njima u budućnosti čitati i saznavati još mnogo toga.

Nenad Šestan, neuroznanstvenik svjetskog glasa Kad je sredinom travnja prošle godine u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature objavljena studija o BrainExu, vijest o izuzetnom otkriću Hrvata dr. Nenada Šestana u samo nekoliko dana preselila se i na naslovnice svih najvećih svjetskih medija. U sljedećih desetak dana o senzacionalnoj znanstvenoj studiji objavljeno je više od tri tisuće članaka u cijelom svijetu, a časopis Nature prije nekoliko mjeseci dr. Šestana svrstao je među “Deset najvažnijih ljudi u 2019. godini”. A taj 50-godišnji Zadranin, koji se proteklih godina nametnuo kao vodeći mlađi neuroznanstvenik u svijetu, lani je svjetskoj javnosti predstavio rezultate šestogodišnjeg istraživanja: uz pomoć visokotehnološkog sustava BrainEx, koji su Šestan i njegovi suradnici sami razvili u svojem laboratoriju, uspjeli su obnoviti temeljnu staničnu aktivnost u svinjskom mozgu čak nekoliko sati nakon smrti životinje. Time su dr. Šestan i njegov tim nagrizli jasnu granicu između života i smrti središnjeg živčanog sustava, a rezultati tog eksperimenta mogli bi donijeti revoluciju i u transplantacijsku medicinu.

Ivan Krstić, svjetski stručnjak za informatičku sigurnost “Apple će dati milijun dolara onome tko uspije hakirati iPhone”, izvještavali su mnogi svjetski mediji sredinom kolovoza prošle godine. Sličnu nagradu od dvije stotine tisuća dolara Apple je nudio i prijašnjih godina, no peterostrukim povećanjem kao da je ta američka kompanija željela još snažnije istaknuti već uvriježenu sigurnost svojih proizvoda – od Mac računala preko Apple Watcha i Apple TV-a sve do iPhonea. A globalni lov na zamamnih milijun dolara najavio je – Hrvat. Na pozornici tehnološke konferencije Black Hat u Las Vegasu 33-godišnji Ivan Krstić zapravo je tisuće hakera iz cijelog svijeta izazvao na informatički dvoboj protiv sebe samoga. Jer upravo je on šef Appleova odjela za sigurnosni inženjering i čovjek kojeg mnogi smatraju zaslužnim za najviše sigurnosne standarde koji obilježavaju sve Appleove proizvode. Ako se uzme u obzir da je samo u proteklih deset godina prodano više od 1,2 milijarde iPhone uređaja, a da ih je trenutačno u uporabi više od 715 milijuna, s obzirom na broj ljudi koji imaju koristi od onoga što on radi i za što je odgovoran, možda bi se moglo kazati da je Ivan Krstić trenutačno najutjecajniji Hrvat u svijetu.

Mate Rimac, čudo od djeteta u svijetu električnih automobila Samoborca Matu Rimca (32) više gotovo da i ne treba predstavljati hrvatskoj javnosti. Ne zato što se o njemu zna sve, već zbog toga što je svojom strašću da u zemlji koja nema automobilsku industriju ipak pokrene proizvodnju automobila privukao na sebe pažnju najšire domaće javnosti. A i ti njegovi automobili nisu klasična vozila kakva poznajemo, već svojevrstan tehnološki izlog najmodernijih inovacija. Priča o Mati Rimcu zanimljiva je i zato što demonstrira hrabrost, upornost i golemu samouvjerenost, karakteristike koje su se u njegovu slučaju itekako isplatile: dok mnogi Hrvati o njemu već godinama, pa i danas, imaju sumnjičav stav, Rimca je u međuvremenu prepoznao i prihvatio – cijeli svijet. Igor Rudan, vizionar globalnog zdravlja i dugovječnosti Kako u jednoj rečenici opisati Igora Rudana, jednog od najuspješnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu? Možda kao “Andriju Štampara 21. stoljeća”. Znanstveni opus 49-godišnjeg Rudana do 2019. godine uključuje više od 500 objavljenih znanstvenih radova i osam knjiga. Prema bazi Google Scholar, oni su citirani više od 100.000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta. Studij medicine u Zagrebu završio je 1995., magistarski rad i doktorsku disertaciju izradio je i obranio 1997. i 1998. na Sveučilištu u Zagrebu. Zatim je svoj drugi magistarski rad iz područja genetike stekao na Europskoj školi za napredne studije Sveučilišta Pavia u Italiji 1999., a svoj drugi doktorat na Sveučilištu u Edinburghu u Velikoj Britaniji 2005. Od 2007. karijeru je usmjerio na međunarodno zdravstvo pa ne čudi da je od početka pandemije koronavirusa postao jedan od najcitiranijih svjetskih medicinskih stručnjaka na temu globalne borbe protiv virusa COVID-19.

Roberto i Silvio Kutić, Izabel Jelenić, globalni IT genijalci iz Istre Mnogima je ponekad teško dokučiti čime se zapravo bave neke velike IT tvrtke. U slučaju vodnjanskog Infobipa, zato je jednostavnije navesti fascinantnu činjenicu: njegove proizvode koristi više od polovine ljudske populacije, odnosno praktički svatko tko ima mobilni uređaj. Ako ste u proteklih 24 sata dobili SMS od svoje banke, prijavljivali se putem mobitela na društvene mreže ili naručili vožnju na Uberu – sve to bilo je moguće upravo zbog Infobipa. Jedna od vodećih IT kompanija u Hrvatskoj krenula je kao mala startup tvrtka iz Vodnjana u Istri. Danas, s više od deset godina iskustva u industriji, Infobip globalno zapošljava više od 2100 ljudi te u sklopu svojih 67 ureda posluje na šest kontinenata. Razlog su ovolikom uspjehu Infobipova komunikacijska platforma i usluge koje mogu doprijeti do gotovo 7 milijardi korisnika i stvari u više od 190 zemalja, omogućavajući tako besprijekornu mobilnu komunikaciju poslovnih subjekata sa svojim korisnicima – na svakom kanalu i uređaju, u svakom trenutku i bez obzira na to u kojem se dijelu svijeta nalaze. Početkom ovog ljeta hrvatski su mediji prenijeli senzacionalnu novost: ulaganjem 200 milijuna dolara investicijskog fonda One Equity vrijednost Infobipa premašila je milijardu dolara.

Željko Ivezić, tvorac najvećeg astronomskog kataloga u povijesti Svi zaljubljenici u svemir željno iščekuju trenutak kad će u sljedećih nekoliko mjeseci u Čileu započeti prava astronomska senzacija: tada će LSST, divovski teleskop s dosad najvećom sagrađenom kamerom snimiti svoje prve pokusne snimke. Svoj konačni cilj ostvarit će 2022. godine, kad počne snimanje najvećeg filma svih vremena – snimanje cijelog neba svake tri noći tijekom razdoblja od deset godina. Rezultat će biti film dugačak godinu dana, odnosno najveći astronomski katalog u povijesti. A za mapu neba s 20 milijardi zvijezda i još toliko galaktika uvelike je zaslužan 55-godišnji Željko Ivezić. Ivezić je danas profesor na Sveučilištu Washington u Seattleu i znanstveni direktor LSST-a, golemog novog teleskopa u Čileu, vrijednog milijardu dolara. Marin Soljačić, znanstvenik kojeg zovu “novi Tesla” Kad za nekog kažete da je svjetski ekspert u nanofotonici, može se pretpostaviti da mnogi neće razumjeti o čemu govorite. To polje nanotehnologije koje svoju primjenu ima u nizu praktičnih stvari, od lasera, preko LED-a, sunčanih ćelija sve do optičkih kabela, samo je jedno od područja interesa 46-godišnjeg Marina Soljačića. Uporan i produktivan, Soljačić je samo prošle godine objavio čak tri rada u vodećim znanstvenim časopisima Nature i Science, dok je mnogim svjetskim znanstvenicima često neostvariv san da ih se ondje spomene bar jednom u životu. Zato i ne čudi da ovog nekadašnjeg maturanta zagrebačkog MIOC-a mnogi nazivaju – novim Teslom. Danica Kragić Jensfelt, ugledna znanstvenica u svijetu mode Kakve veze imaju roboti i moda? Reklo bi se – nikakve, ali u slučaju 49-godišnje Riječanke Danice Kragić Jensfelt, takva veza itekako postoji. Jer ona istodobno predaje računalne znanosti na Kraljevskom tehnološkom fakultetu u Stockholmu, vodi Centar za autonomne sustave koji se bavi robotikom i umjetnom inteligencijom, a prošle godine imenovana je članicom upravnog odbora modne tvrtke H&M. Uza sve to, još je i članica upravnih odbora velikog švedskog koncerna SAAB i švedske kompanija FAM AB. Da zaokružimo opis nesvakidašnje znanstvenice, valja dodati da se u slobodno vrijeme bavi šivanjem. A sve je počelo u Rijeci, u kojoj je Danica Kragić Jensfelt završila matematičko-informatičku srednju školu, a potom je roditeljima najavila da se želi baviti manekenstvom. Oni se tome nisu protivili, ali uz jedan uvjet: može, ali kad završi fakultet. Diplomirala je na Tehničkom fakultetu 1995. godine, a potom joj se pružila prilika da se prijavi na doktorski studij na Kraljevskom tehnološkom fakultetu u Stockholmu. Ondje je doktorirala 2001. godine, potom se znanstveno usavršavala u SAD-u i Francuskoj, a 2007. u Švedskoj je dobila stalnu profesorsku poziciju. Njezini interesi su robotika i računalne znanosti, pri čemu drugima smanjuje strahove o umjetnoj inteligenciji i robotima koji će preuzeti ljudske poslove. Nikad roboti neće zamijeniti ljude jer, uostalom, još ne postoje oni koji mogu ručno oprati posuđe ili oguliti tvrdo kuhano jaje, napisala nam je u jednom e-mailu.

Dubravka Ugrešić, dobitnica američkog Nobela za književnost Ponekad su neki Hrvati više cijenjeni širom svijeta negoli u vlastitoj domovini, a čini se da je takav slučaj i s Dubravkom Ugrešić. Najveća živuća hrvatska književnica već gotovo tri desetljeća živi izvan Hrvatske, u svojevrsnom egzilu, a tijekom tog razdoblja njezin ugled u međunarodnim intelektualnim krugovima i među najširim čitateljstvom svakodnevno raste. Među hrvatskom publikom najpoznatija je po svojem romanu “Štefica Cvek u raljama života”, po kojemu je 1984. godine Rajko Grlić snimio uspješan film. Suprotstavljanje popularne kulture visokoj literaturi nastavila je u svojim kasnijim zbirkama priča i romanima, a potom je uslijedila faza u kojoj se bavila mnogo ozbiljnijim temama egzila i identiteta. Njezini eseji objavljivani su u mnogim inozemnim novinama i časopisima, a knjige su joj prevedene na gotovo sve europske jezike. Darko Pervan, svjetski kralj laminata Svakog dana stotine milijuna ljudi hoda po podovima koje je osmislio jedan Hrvat. Posljednjih pedesetak godina zbog svoje praktičnosti, nevelike cijene i neograničenih dizajnerskih mogućnosti svijetom se proširio laminat, a za patent-ideju spajanja bez upotrebe ljepila, tzv. klik-sustav zaslužan je Darko Pervan, Hrvat s dugogodišnjom uspješnom karijerom u Švedskoj. Rođen je 1947. u Zagrebu, a već sedam godina kasnije obitelj mu se seli u Švedsku, u kojoj je njegov otac dobio posao trenera švedskog plivačkog olimpijskog tima. Godine 1977. Pervan je predvodio skupinu stručnjaka koji su osmislili i komercijalizirali prvi laminat, a petnaestak godina kasnije samostalno je izumio i patentirao klik-sustav, koji je donio revoluciju u podnu industriju i uvelike utjecao na današnju sveprisutnost laminata.

Tomislav Mihaljević, vrhunski menadžer svjetske medicine Što je teže postati – uspješan kardiokirurg ili vrhunski menadžer? Mnogi će se složiti da su obje karijere možda i podjednako teške, a što onda kazati o Hrvatu koji je – i jedno i drugo? Nekadašnji zagrebački student medicine Tomislav Mihaljević u svijetu globalne medicine već je nekoliko desetljeća jedan od vodećih autoriteta na polju kardiokirurgije, posebice po svojoj specijalnosti minimalno invazivne i robotičke kirurgije. No prije dvije godine Mihaljević je odložio skalpel i upustio se u kompetitivnu poslovnu ulogu postavši glavnim menadžerom čuvene američke i međunarodne bolnice Cleveland Clinic. Njegova nova funkcija uključuje odgovornost za više od sedamdeset tisuća zaposlenika na tri svjetska kontinenta i upravljanje godišnjim budžetom od deset milijardi dolara, što ga pozicionira kao jednog od najutjecajnijih Hrvata u svjetskom biznisu. ONI KOJI DOLAZE Mnogo je još Hrvata koji svojim radom i utjecajem mijenjaju živote ljudi na globalnoj razini. Svima njima zajedničko je to da ćemo sigurno o njihovim velikim uspjesima mnogo čitati u bliskoj budućnosti – u sljedećim godinama i desetljećima. BIOMEDICINA Impresivnu listu utjecajnih Hrvata najlakše je započeti Ivanom Đikićem, znanstvenikom koji je vodeći svjetski autoritet u području istraživanja životnih procesa u stanicama. Njegova istraživanja o mehanizmima obrane od razvoja tumora prepoznata su kao originalni doprinos razumijevanju tumora i metoda za njihovo uspješno liječenje. U San Franciscu također već dvadesetak godina živi i radi Domagoj Vučić, molekularni biolog koji pod okriljem američke biotehnološke kompanije Genentech istražuje tumore, odnosno bavi se temeljnim istraživanjima u onkologiji. Jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika današnjice je i Nenad Ban, profesor strukturne molekularne biologije na prestižnom švicarskom Federalnom tehnološkom institutu u Zürichu. Njegova otkrića podloga su za razvoj mnogih novih lijekova, a za Bana se može čuti da je Hrvat koji je došao najbliže dobivanju Nobelove nagrade. Velikom znanstvenom karijerom može se pohvaliti i Igor Štagljar, koji već petnaest godina s timom suradnika na Sveučilištu u Torontu istražuje tehnologije i načine borbe protiv raka.