Pokrivenost uvoza izvozom u 2010. gotovo 60 posto

Posljednji podaci DZS-a za prosinac pokazuju, kako smo i očekivali, da se u robnoj razmjeni nastavlja trend većeg rasta izvoza od uvoza na godišnjoj razini. Izvoz roba je iznosio 779 milijuna eura, što je 21,9% više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je uvoz roba iznosio 1,32 milijardi eura, što je 10,8% više nego u prosincu 2009. godine. U zadnjem tromjesečju 2010. robni izvoz je porastao 26,6%, a robni uvoz tek 3,9% u odnosu na isto tromjesečje 2009. godine. Iako su ovakva kretanja cikličke prirode te nisu rezultat povećanja konkurentnosti hrvatskog izvoznog sektora, ona su ipak dobrodošla s obzirom da će pozitivno utjecati na tekući račun bilance plaćanja i BDP u posljednjem tromjesečju.

I na razini cijele 2010. kretanja su slična. Zbog oporavka naših najvažnijih izvoznih tržišta, zemalja Europske unije, i posljedičnog rasta inozemne potražnje, izvoz je ostvario visoku godišnju stopu rasta od 18,2 posto. Ipak, s obzirom na bazni učinak, odnosno visoku stopu pada u 2009. (-21,4%), izvoz se još uvijek nije vratio na pretkrizne razine. S druge strane, nepovoljna kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada zadržavali su domaću potražnju razmjerno niskom pa je uvoz zabilježio godišnji pad od 0,6 posto. Zbog visoke stope pada u 2009. godini i nastavka negativnih kretanja u 2010. godini, u odnosu na pretkriznu 2008. uvoz je manji za 27,3 posto.

Promotrimo li izvoz i uvoz po sektorima i odsjecima SMTK, vidimo da je najznačajniji doprinos rastu izvoza u 2010. došao od izvoza ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja), čiji doprinos ukupnom rastu robnog izvoza iznosi 37,9 posto. Odnosno, kada bi smo iz strukture isključili izvoz ostalih prijevoznih sredstava, izvoz roba bi u 2010. umjesto 18,2% porastao 12,4 posto. Ista skupina, dakle, Strojevi i prijevozna sredstva, ostvarila je najsnažniji utjecaj na pad robnog uvoza. Unutar te skupine posebno se ističe pad uvoza cestovnih vozila od 18,9 posto. Pad uvoza najviše je ublažen rastom uvoza mineralnih goriva i maziva od 10,5%, što je zasigurno dijelom posljedica viših cijena sirovina na svjetskim tržištima, te rastom uvoza kemijskih proizvoda od 13,4 posto.

S obzirom na rast izvoza i istovremeni pad uvoza, u 2010. se smanjio deficit vanjskotrgovinske razmjene za 19,1% u odnosu na 2009. godinu, dok se pokrivenost uvoza izvozom povećala na gotovo 60 posto. U ovoj godini također očekujemo nastavak snažnijeg rasta robnog izvoza od uvoza, ali razlika više neće biti toliko izražena. Iako će rast uvoza na pretkrizne razine sprječavati još uvijek slaba domaća potražnja, ipak očekujemo rast u odnosu na 2010. godinu. S druge strane, ograničena struktura i razmjerno visoka baza ograničavat će rast izvoza.