Pokrenuta kampanja "Birajte hranu s povjerenjem" u kojoj sudjeluje i Hrvatska

Povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji je obilježen jučer, 7. lipnja, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pokrenula je kampanju "Birajte hranu s povjerenjem" čiji je nositelj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), EFSA-ina kontakt točka za Hrvatsku.

"Drago nam je što je, uz Austriju, Italiju, Španjolsku, Latviju i Poljsku, Hrvatska jedna od odabranih zemalja gdje će se provoditi intenzivna kampanja“, istaknula je dr.sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.

Cilj je kampanje, pojasnila je, potaknuti europske potrošače da s povjerenjem donose odluke o odabiru hrane koju konzumiraju, kao i podići svijest građana o znanosti koja stoji iza postavljenih visokih standarda vezano za sigurnost hrane koja se nalazi na europskom pa tako i hrvatskom tržištu.

Kampanja će trajati do listopada 2021. godine, a primarno je usmjerena na populaciju u dobi od 25 do 45 godina, posebice na žene i mlade roditelje. Fokus kampanje je na zdravlju, kuhanju i aktivnom životnom stilu, a glavni kanali kampanje bit će digitalni i društveni mediji.

Besplatne aplikacije o hrani
Inače, Ministarstvo ​poljoprivrede je prošle godine na tržište plasiralo dvije besplatne aplikacije HRana i HRiba.

Tako se kroz aplikaciju HRana građani mogu pronaći informacije o nesukladnim proizvodima za koje se radi opoziv s tržišta, a nalaze se na tržištu i u roku trajanja, uz redovna ažuriranja i obavijesti koje se šalju građanima.

S druge strane, aplikacija HRiba ima za cilj potrošačima omogućiti više podataka o kojoj se vrsti ribe radi, svježini ribe, gdje je ulovljena i kojim alatom, zatim informacije o ribaru koji je ulovio, kao i tko je bio prvi kupac, a u planu je širenje sustava na uzgojnu tunu koja ide na hrvatsko tržište. Do sada je prosječna potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika u 2018. iznosila 18,06 kg, a u 2019. došlo je do povećanja potrošnje te je ona iznosila 20,02 kg.

​Također, podsjećaju iz Ministarstva, posljednjih godina hrvatsko mlijeko bilježi pozitivan trend u higijenskoj kvaliteti, čak 95 posto domaćeg mlijeka je u prvom kvalitativnom razredu, uslijed čega ne čudi podatak da 93 posto ispitanika smatra da na deklaraciji za mlijeko i mliječne proizvode treba biti naveden točan naziv zemlje.

Oznaka "Dokazana kvaliteta"
Prema podacima EUROSTAT-a o prodaji pesticida i ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini, Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice država članica po potrošnji po hektaru, i otprilike upola manjom od prosjeka EU-a.

Trend smanjenja potrošnje pesticida kod nas je brži od prosjeka smanjenja u EU, a istovremeno su povećane površine pod ekološkom proizvodnjom.

Ministarstvo poljoprivrede također uvodi Nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda "Dokazana kvaliteta", dobrovoljni sustav uspostavljen radi postizanja bolje prepoznatljivosti i promidžbe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora.

Tako će potrošač biti informiran da kupuje domaći proizvod dodane vrijednosti i provjerene kvalitete odnosno da je Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden i/ili prerađen. Sustav također štiti i proizvođače od nelojalne konkurencije i nepoštenih praksi.

Trenutno je priznata oznaka "Dokazana kvaliteta" za sektor voća te je u postupku priznavanja oznake za konzumna jaja, a također su i drugi sektori iskazali interes za ulazak u nacionalni sustav kao što su proizvođači povrća, svježeg svinjskog mesa, mesa peradi, ovčjeg i kozjeg mlijeko te njihovih proizvoda