Poduzetnički portal · Članak
25 Svi 2015
Poduzetnike godine nije slomila Bolonja već stereotipi
Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić
Kako je moguće da zbog Bolonje osnivači Nanobita, koja je EY proglasio poduzetnicima godine u Hrvatskoj, nisu mogli završiti fakultet, te kako je moguće da nisu mogli nastaviti studirati uz rad u svojoj tvrtki?.
Svaki drugi Švicarac fakultet je završio nakon 30 godine života, objavila je Europska komisija u svom redovitom izvješću o provedbi bolonjskog procesa.
Koliko u Hrvatskoj poznate tridesetogodišnjaka koji su u tim godinama završili fakultet? Ili koliko ih poznate da su fakultet završili s 40 godina? Ili s 50 godina? U Švicarskoj, prema podacima Europske komisije, čak 17 posto visokoobrazovanih do diplome je došlo u godinama kada se u Hrvatskoj smatra da se fakultet već odavno trebao završiti. U godinama u kojima gotovo nikome ne pada na pamet pokušati upisati, a kamo li završiti fakultet. Osim, ako ga na to ne prisili situacija na poslu ili mu se otvori prilika za napredovanje.Nisu Švicarci usamljeni. I na Islandu 17 posto viskoobrazovanih svoju je diplomu steklo nakon navršene 30. godine života. Komisija dodaje da je čak 38 posto studenata na Islandu u zrelim godinama.
U Švicarskoj takvi stariji studenti čine čak 22 posto studentske populacije. Nisu Švicarska i Island jedini. I još neke visoko razvijene države poput Danske, Finske i Švedske imaju više od 11 posto visokoobrazovanih koji su diplomu stekli nakon 30. godine života. Ne spominju se tu samo nordijske države. Visoki postotak takozvanih zrelih diplomanata imaju i Irska (9,8 posto), Latvija (9,8 posto), Nizozemska (9,5 posto) i Velika Britanija (9,4 posto). U Hrvatskoj tek 2,1 posto visokoobrazovanih svoju je diplomu steklo nakon 30. godine života. Hrvatska je po tom pokazatelju u društvu najgore pozicioniranih Bugarske (1,6 posto), Grčke (1,7 posto) i Rumunjske (1,9 posto).
U nizu od vrtića
U pravilu u svim državama koje imaju zatvorena i neefikasna tržišta rada, te loše gospodarstvo, nakon tridesete godine se ne studira, osim ako se ne mora. To su prepoznale Češka, koja ima svega dva posto zrelih diplomanata, zatim Slovačka s njih 2,8 posto i Mađarska s 3,9 posto. No, Komisija navodi da se u te tri države značajno povećale broj studenata starijih od 30 godina. Takoreći im se jedan od pet studenata ubraja u zrelu populaciju i u narednim se godinama očekuje da će zahvaljujući tome povećati i statistike zrelih diplomanata.
U Hrvatskoj se to, pak, ne očekuje, jer ovdje je, čini se, zadržan sklop razmišljanja po kojem je visoko-obrazovanje nešto što se mora završiti u nizu nakon vrtića, osnovnjaka i srednje. Tko ne uspije, ostaje bez diplome do kraja života. Službeno, Hrvatska pokušava promijeniti te trendove. Komisija nas je, primjerice, pohvalila kao jedinu državu u Europi koja je od prošlog izvješća otvorila mogućnost studiranja starijima od 25 godina, iako nemaju maturu. Ali to je jedino što se može po tom pitanju pohvaliti.
Ne žele promjenu
Hrvatska je uz Srbiju na magarećoj klupi EU, jer još uvijek nije uspjela natjerati sve svoje institucije da usvoje koncept cjeloživotnog obrazovanja. Ideja da studij nije nešto što se mora završiti u nizu, koji započinje vrtićem i završava sa 22 ili 23 godine starosti, te da to nije nešto što se završi samo jednom u životu, kod nas je, čini se, još uvijek snažan stereotip. Kao rezultat u sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj ugrađeno je niz kočnica za koje se teško može reći da im je smisao studentima poboljšati uvjete studiranja i osigurati im bolju priliku za razvoj u životu.
Primjerice, fakulteti u Hrvatskoj nemaju prepreka u priznavanju neformalnog obrazovanja. Ukoliko je student tijekom svog života učio engleski jezik i za to stekao određeno priznanje ili pak pobjeđivao iz matematike, fizike ili kemije, onda nema prepreka da mu fakultet to prizna kao dio ili cijeli ispit u okviru nekog studija. Jednako vrijedi za informatiku, učenje gitare, nogomet i mnoge druge aktivnosti. Nažalost, fakulteti tu mogućnost ne koriste. Štoviše, Europska komisija piše da ju je službeni Zagreb obavijestio da razmatra zakonski prisliti fakultete na to s obzirom da drugačije ne ide.
Financijski problemi
Naizgled riječ je o banalnom problemu, ali kad se zna da većinu znanja danas steknemo kroz neformalne oblike učenja, bilo sami ili na organiziranim programima, onda postaje jasno da se stereotipizirani hrvatski visokoobrazovni sustav zapravo na taj način bori protiv promjena na bolje. I to bolje za studente, ali i za njihove glavne financijere - roditelje. Istraživanje EK zorno razotkriva kako 90 posto studenata u Hrvatskoj, unatoč takozvanom besplatnom školovanju, plaća svoj studij u većem ili manjem omjeru. Jednako tako ukazuje da taj studij zapravo financiraju mahom njihove obitelji. Konačno, 68,6 posto studenata u Hrvatskoj navodi da imaju financijskih problema.
Unatoč tome, hrvatski visoko-obrazovni sustav u praksi ne uvažava te pokazatelje. Komisijina statistika pokazuje da se ne radi na stimulaciji studiranja u zrelijoj dobi, odnosno da se mlade ne potiče da prvo steknu radno iskustvo, a tek potom idu studirati ono u čemu su se prepoznali i što ih stvarno zanima. Jednako tako pokazuje da se njihovo prethodno prikupljeno neformalno znanje ne priznaje, niti se građane na ovaj način potiče da ga steknu i sami razvijaju svoje kompetencije. Paradoksalno, to čak vrijedi i kada studenti odu u inozemstvu na druge visoko obrazovne institucije. Fakulteti u Hrvatskoj, tvrdi Komisija, iznenađujuće malo priznaju tako stečeno znanje i iskustvo naših studenata.
Kočnica ugrađenih u hrvatski visokoobrazovni sustav ima još poput vrlo neprincipijelne podjele na redovite i izvanredne studente. Između njih postoje razlike u studentskim pravima i plaćanju studija, ali ne i po pitanju obaveza. Formalno, postoji razlika u obavezama, izvanredni ih navodno imaju manje, ali istraživanje EK pokazuje da više od polovice izvanrednih studenata u Hrvatskoj za studij uči više od 21 sat tjedno, jednako kao i većina redovitih studenata. Dok se priča o potrebi stjecanja radnog iskustva tijekom studija, kako bi bili bolje osposobljeni za budući rad, paradoksalno je da se studentima sve više ograničava upravo pravo na rad. Govori se o potrebi ograničavanja rada preko studentskog servisa i slično tome.
S druge strane, ne priča se o vjerojatno najvećoj sramoti Bolonje u Hrvatskoj. Kako je moguće da zbog Bolonje osnivači Nanobita, koji je EY proglasio poduzetnicima godine u Hrvatskoj, nisu mogli završiti fakultet? Kako je moguće da nisu mogli nastaviti studirati uz rad u svojoj tvrtki? Zar je problem što imaju više od 22 godine? Hoće li im se, ako se odluče nastaviti studij, priznati neformalna znanja? Problem Bolonje u Hrvatskoj je što se zapravo ne bavi stvarnim problemima svojih korisnika, studenata.
Komentari članka
Vezani članci
Svaki treći aktivni poslovni subjekt u Hrvatskoj nema zaposlenih
12.11.2026.Prema DZS-u, čak 66.315 aktivnih pravnih osoba nema zaposlenih, dok više od polovice ima najviše devet radnika
Stvara li Hrvatska jednoroge zato što je okrutna prema poduzetnicima?
10.11.2026.Hrvatski tehnološki uspjesi nastaju unatoč brojnim preprekama. No njihova najveća vrijednost možda su ljudi koji stvaraju nove kompanije Kada je Daytona u listopadu uz investiciju od šezdeset milijuna dolara postala treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa
Hrvatska po visini plaće pretekla devet EU zemalja
09.11.2026.Prosječna godišnja bruto plaća za puno radno vrijeme za zaposlenike u EU iznosila je lani 41.500 eura, što je 4,3 posto više nego predlani.
Neven Vidaković: Hrvatska ekonomija izgleda fenomenalno, ali samo kada gledamo unatrag
09.11.2026.Ekonomist Neven Vidaković gostovao je kod našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo, gdje je komentirao stanje hrvatskog gospodarstva uoči predstavljanja državnog proračuna za 2027. godinu, budućnost europskih fondova i provedbu Nacionalnog plana oporavka i
Kristjan Staničić: Dani hrvatskog turizma vraćaju se u Poreč i Istru
04.11.2026.Dani hrvatskog turizma 2026., najveće godišnje okupljanje hrvatskog turističkog sektora, ove će se godine održati 19. i 20. studenoga u Poreču, u novootvorenom Valamar Pical Resortu, a to znači da se najveća hrvatska smotra turizma ponovno vraća u Istru
Tag cloud
- 2936 članka imaju tag turizam
- 2756 članka imaju tag hrvatska
- 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1844 članka imaju tag svijet
- 1412 članka imaju tag ict
- 1599 članka imaju tag poljoprivreda
- 2023 članka imaju tag financije
- 545 članka imaju tag krediti
- 1668 članka imaju tag izvoz
- 1334 članka imaju tag trgovina
- 1388 članka imaju tag industrija
- 1277 članka imaju tag investicije
- 1091 članka imaju tag zapošljavanje
- 1106 članka imaju tag menadžment
- 722 članka imaju tag tehnologija
- 1194 članka imaju tag EU
- 882 članka imaju tag poduzetništvo
- 706 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 555 članka imaju tag porezi
- 391 članka imaju tag kompanije
- 804 članka imaju tag maloprodaja
- 570 članka imaju tag poticaji
- 535 članka imaju tag hotelijerstvo
- 717 članka imaju tag marketing
- 416 članka imaju tag potpore
- 468 članka imaju tag start up
- 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 431 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 518 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 498 članka imaju tag gospodarstvo
- 444 članka imaju tag osijek
- 536 članka imaju tag obrazovanje
- 500 članka imaju tag prehrambena industrija
- 521 članka imaju tag dzs
- 459 članka imaju tag energetika
- 420 članka imaju tag hnb
- 349 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
