Podivljala cijena limuna

Ekstremno visoka cijena limuna na trgovačkim policama, od 25 do 30 kuna, i to onih niske kvalitete, iznjedrila je mnogo teorija o uzrocima: od ruskih sankcija na uvoz hrane iz EU do obilnih kiša koje su naštetile ovogodišnjem urodu.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da su poremećaji na tržištu limuna u ovo doba česti jer taj agrum na naše tržište dolazi uglavnom iz Turske, Grčke i Izraela, gdje berba počinje sredinom odnosno potkraj rujna. Dok limun iz nove berbe ne stigne na tržište, uvozi se iz Argentine i Brazila, što nosi veće troškove prijevoza, a to obilno iskorištavaju veletrgovci voćem s tržišta EU ‘pumpajući’ cijene.
Odlučili smo provjeriti tezu kod naših najvećih uvoznika limuna kao što su Konzum, Kaufland, Lidl i Plodine. Ondje tvrde da udjel u visokoj cijeni ima i bolest koja je ove godine napala limun. Riječ je o gljivičnoj bolesti koja izaziva crne pjege (engl. black spot) na limunovoj kori, a koja je u Uniju stigla iz Južnoafričke Republike.

Međutim, predstojnik Zavoda za voćarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Tomislav Jemrić ne misli da je bolest uzrok visoke cijene limuna i objašnjava da nema epidemije jer je Unija uvela preventivne karantenske mjere za limun iz Južnoafričke Republike. Kaže da je riječ o mnogo složenijoj i tipično hrvatskoj priči - da Hrvatska uopće ne bi trebala uvoziti enormne količine limuna jer i sama ima uvjete za njegov uzgoj. Epidemije i bolesti samo su izlika trgovcima i uvoznicima da nabiju cijene, tvrdi profesor.