Počinje prikupljanje i reciklaža plastične ambalaže

Potkraj ove godine u Gračacu će proraditi prvi pogon za reciklažu plastične ambalaže (osim PET-a), a Fond za zaštitu okoliša od 1. siječnja počinje probno odvojeno prikupljanje takvog otpada.
Ako se svi trgovački lanci i prodavaonice ugledaju u Spar, a njihovi kupci na djelu dokažu da su ekološki osviješteni, problemi s milijunima plastičnih vrećica koje zagađuju okoliš mogli bi postati prošlost.
Spar je, naime, prvi u Hrvatskoj među trgovačkim lancima kupcima počeo nuditi biorazgradive višekratne vrećice koje se mogu kupiti uz kauciju od 3,69 kuna. Istrošene ili oštećene vrećice mogu se uz kauciju vratiti i besplatno dobiti novu.
U Sparu navode da se kao sirovina za proizvodnju vrećica koristi kukuruzni škrob u kombinaciji s biorazgradivim polimerom, što omogućava da budu ekološke te ujedno čvrste, fleksibilne i otporne na vlagu i promjene temperature. Za razliku od plastičnih vrećica za čiju je razgradnju potrebno i do 100 godina, biorazgradiva vrećica se djelovanjem mikroorganizama u tlu razgrađuje za šest do 18 mjeseci. Napominju i da biorazgradive i kompostirajuće vrećice, koje za njih proizvodi Weltplast iz Posušja, udovoljavaju svim zahtjevima europskih normi za tu vrstu proizvoda.
»Bilo bi dobro da se i drugi trgovci ugledaju u Spar i umjesto plastičnih kupcima ponude biorazgradive vrećice«, kaže državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski. Trgovački centri naime dnevno podijele 250.000 vrećica, dakle više od 91 milijun godišnje. Stručnjaci procjenjuju da godišnje u komunalnom otpadu završi 10.000 do 15.000 tona vrećica koje zatrpavaju odlagališta i onečišćuju okoliš, iako bi se mogle preraditi u nove proizvode. Ali problem je u tome što se tek formira sustav njihova odvojenog prikupljanja i recikliranja. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva uvelo je naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna po toni koju plaćaju svi koji plastične vrećice stavljaju na tržište, dok skupljači dobivaju 550 kuna za svaku tonu prikupljenih vrećica.
No, kako su vrećice vrlo jeftine i nema povratne naknade kao kod ambalažnog otpada, velika većina ljudi ih i dalje baca u komunalni otpad. Stanje bi se trebalo poboljšati nakon što Fond za zaštitu okoliša kućanstvima podijeli vreće za odvojeno prikupljanje ostale primarne otpadne ambalaže iz plastičnih materijala osim PET-a. Tu, na primjer, spada plastična ambalaža od ulja, deterdženata, lijekova, šampona i vrećice.
»Od 1. siječnja 2009. ćemo u sklopu šestomjesečnog pilot-projekta kućanstvima u Zadarskoj i Međimurskoj županiji te Zagrebu, Rijeci, Puli, Slavonskom Brodu i Varaždinu besplatno podijeliti posebne vreće za odvojeno prikupljanje takvog otpada. Građani će ih svakih deset dana odlagati kraj kanti za otpad, gdje će ih skupljati ovlašteni skupljači. Ako takav način odvojenog prikupljanja da dobre rezultate, proširit ćemo ga na cijelu Hrvatsku«, kaže direktor Fonda Vinko Mladineo.
Najavio je i da bi potkraj godine u Gračacu trebao proraditi prvi pogon za reciklažu takvog otpada koji je uz pomoć Fonda sagradila tvrtka Eko Velebit, gdje će se od otpada raditi novi proizvodi.

Gospodarenje otpadom otvorilo 3700 radnih mjesta
Hrvatska je u posljednje četiri godine napravila velik napredak u zaštiti okoliša, posebice u gospodarenju otpadom, istaknuo je na 10. međunarodnom simpoziju o gospodarenju otpadom pomoćnik ministrice zaštite okoliša Daniel Rolph Schneider. Količina otpada koji završava na odlagalištima smanjena je za 30 posto, a počela je i sanacija 300 neuređenih odlagališta za što je Fond za zaštitu okoliša odobrio 1,6 milijardi kuna te još 280 milijuna za sanaciju lokacija onečišćenih opasnim otpadom, naveo je Schneider. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Vinko Mladineo rekao je da je u tom sektoru u zadnje dvije godine otvoreno više od 3700 radnih mjesta.