Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Kol 2011

Početak kraja eurozone?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Stjepan Škranić  

Početak kraja eurozone?

Nakon što se Finska isključila i gotovo uopće ne sudjeluje u paketu za pomoć Grčkoj, sada isti tretman traže Nizozemska i Austrija. To bi pak moglo ugroziti cijeli pakt za prezaduženu mediteransku zemlju. Sadržaj završne deklaracije briselskog izvanrednog summita zemalja eurozone od 21.srpnja o drugom paketu pomoći za Grčku možda je formuliran složeno, ali svim sudionicima je sve bilo jasno. Radilo se, prenosi Deutshce Welle, o klauzuli za Finsku. Ona glasi: "Prema potrebama članicama eurozone će se pokriti rizik za jamstva koja pružaju za fond za stabilizaciju eura EFSF". Nova finska vlada još je prije srpanjskog summita naglasila da pristaje za nove kredite samo ako se u novom paketu doda klauzula koja ide u korist Helsinkiju.

Da se klauzula odnosi samo na Finsku, to za vrijeme summita nitko nije propitkivao. Ni austrijska ni nizozemska vlada nisu spominjale da bi mogle također zatražiti nešto slično kao i Finska. Beč i Haag tada su se borili kao i Berlin s jednim sasvim drugim pitanjem, a to je bilo sudjelovanje privatnih vjerovnika. Dok su Njemačka, Austrija i Nizozemska kompromis oko sudjelovanja banaka "prodavali" kao svoj uspjeh, finskoj je vladi bilo važnije spasiti svoje "ovčice" – i to im je uspjelo. Dogovor oko jamstva koji su postigli Atena i Helsinki predstavlja temelj provedbe briselskih odluka.

Prošle srijede finska ministrica financija Jutta Urpilainen i njezin grčki kolega po dužnosti Evangelos Venizelos dogovorili su da će Finska od Grčke za njezino sudjelovanje u drugom paketu pomoći za Atenu dobiti novac. Atena će u sigurne fondove uložiti jednu milijardu eura i u slučaju državnog bankrota vratiti ih Finskoj. Zanimljivo je da jamstva koje daje Grčka nisu nekretnine, kako je to tražila Finska, već se radi o gotovini, koja potječe iz prvog paketa za Grčku. Time druge članice eurozone financiraju finski doprinos doduše neizravno, a time je Helsinki de facto napustio akciju pružanja pomoći Grčkoj.

Reagirajući na finsko-grčki dogovor, nekoliko manjih članica eurozone koje raspolažu s najboljim ocjenama rating-agencija zatražile su same da se dogovore s Atenom na isti način kao i Finska. Austrijska ministrica financija Maria Fekter obrazložila je svoj zahtjev da dogovor sa summita nije shvatila kao "Lex Finnland" već kao pravilo koje vrijedi za sve članice. Glasnogovornik nizozemskog ministarstva financija argumentirao je na sličan način i tvrdio da je njegova vlada "u Bruxellesu uvijek naglašavala da i Haag želi iste uvjete kao i Helsinki". Službeno pak nizozemska vlada još nije predala svoje zahtjeve.

Pod unutarnjopolitičkim pritiskom nalazi se nizozemski premijer Mark Rutte. Šef euroskeptične slobodarske stranke Gert Wilders od ministra financija Jana Keesa je zatražio da se "sjedne u idući zrakoplov za Atenu i ispregovara isti ugovor kao i Finci". Javila se i slovenska vlada koja sada također želi bilateralni dogovor s Atenom. Austrijska miniustrica Fekter formalno ima pravo: Briselski dogovor je otvoreno formuliran i stoga potencijalno vrijedi za sve članice. Da se na kraju ipak radi o "Lex Finnland" svima je jednako jasno. Klauzula pokazuje još jednom koliko je summit zemalja eurozone ostavio neriješenih pitanja.

U Europskoj komisiji raste bojazan da bi bilateralni dogovor mogao biti primjer ostalima i na taj način ugroziti ukupni paket. Glasnogovornik povjerenika za financije Ollija Rehna u petak (19.8.) je izjavio kako je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso upozorio da bi previše zahtjeva za jamstvima otišlo predaleko u pružanju kredita Grčkoj. Eurozona sada mora preispitati kako treba interpretirati spomenutu formulaciju.

Za to ne postoje pravni kriteriji. Eurozona mora politički razjasniti kako najbolje opravdati i ispuniti "duh deklaracije sa summita". Teško da će ministri financija prihvatiti ideju svoje austrijske kolegice. Ona je kao kompromis predložila da zemlje (kao što su primjerice Austrija) i čije banke u Grčkoj nisu vrlo aktivne, također mogu zatražiti dogovor o jamstvima, ali ne i zemlje (poput Njemačke) čije su banke uvelike angažirane u Grčkoj. Time se neće ispuniti želja povjerenika Rehna, jer je gotovo nevjerojatno da će nova rasprava prestati do kraja ovog mjeseca.


Komentari članka

Vezani članci

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Dvije turističke velesile prihvatile inicijativu naše zemlje: Italija i Grčka s Hrvatskom u održivom turizmu Mediterana

21.11.2025.

Pokrenuli smo inicijativu o tome da se naše zemlje međusobno udruže te se zajednički marketinški predstavljaju na tržištima trećih zemalja, ali upravo kako bismo nudili još neistražene i turistički manje razvijene destinacije, rekao je ministar Tonči Glav

Zašto Hrvatska bilježi rast broja novih tvrtki – i što je iza brojki?

14.10.2025.

Schengen i eurozona stvorili su uvjete, ali nužnost samozapošljavanja i dalje prevladava kao motiv za otvaranje tvrtke

Koliko je velika kriza u Njemačkoj? Tvrtka koja postoji 500 godina je na rubu propasti

08.09.2025.

Povijest tvrtke Casimir Kast GmbH je duga gotovo 500 godina. Sada je tradicionalna tvrtka insolventna.

Poziv dizajnerima iz cijele Europe: Kreirajte nove euronovčanice

17.07.2025.

Europska središnja banka (ESB) u utorak je raspisala javni natječaj za dizajn budućih euronovčanica, što znači poziv dizajnerima iz cijele Europe za prijavu na platformu koja će biti otvorena do 18. kolovoza ove godine.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk