Plemeniti metali sve skuplji

Kao i u svakoj krizi, i u ovoj se vrijednost zlata vrtoglavo povećala. No, srebro ni u kojem slučaju ne treba podcijeniti; njegova je vrijednost od 2002. do 2012. na svjetskim tržištima najviše rasla, mjerena povećanjem vrijednosti uloženih 1000 eura – na više od 4900 eura. Istodobno, 1000 eura uloženih u zlato dobilo je vrijednost veću od 3600 eura, ulaganje u naftu raslo je na oko 3000 eura, u kavu na oko 2500, dok se najmanje povećala vrijednost štednog uloga – na 1520 eura.

No, da bi cijena srebra do 2016. mogla porasti enormnih 15 ili 16 puta, što je gotovo 500 dolara po unci, smatra Thorsten Schulte, izlagač na prvoj hrvatskoj konferenciji o ulaganju u plemenite kovine i sirovine Zagreb Elementum, koju su organizirali osiguravajuće društvo KD životno osiguranje i Elementum International AG. – Do kraja ove godine cijena srebra mogla bi pasti na 22 dolara po unci, no već 2013. srebro bi moglo narasti na 40 do 50 dolara i premašiti svoj povijesni maksimum – uvjeren je Schulte, autor knjige “Spasite imovinu ulaganjem u srebro”, koji smatra da trenutačnu slabost treba shvatiti kao dobru priliku za investiranje. Dođe li do korekcije cijene, kaže, treba izdržati do ponovnog oporavka. Cijena srebra može pasti, ali mora narasti – njegova je mantra. No, za razliku od Schultea, koji ističe da se zlato skuplja, a srebro troši i zato mu raste vrijednost, Marinko Oluić, profesor Geološko-rudarskog fakulteta u Zagrebu, mišljenja je da je ipak zlato najbolja zaštita od ekonomske krize te mu srednjoročno prognozira cijenu od 3000 do 5000 dolara po unci. Statistika je i u Hrvatskoj na strani njemačkog ulagača koji je otkrio da u srebru drži čak 80 posto svojih osobnih investicija, u zlatu tek oko tri posto. U Hrvatskoj je prinos na srebro od 2001. do 2011. godine opet rekordan, uspoređuje li se s ostalim investicijama; iznosi 55 posto, u odnosu na 40-ak posto za zlato, 16 posto kroz Crobex, 15 posto kroz plaće te 14 posto kroz nekretnine. Davor Štefan, stručnjak za ulaganje u plemenite kovine, kaže da je hrvatski problem nerazvijena praksa investiranja u plemenite kovine i nepostojanje pravog tržišta. Pitanje je gdje kupiti, a još teže pitanje gdje prodati zlato? – kaže Štefan, referirajući se na visoka porezna opterećenja, zbog kojih se za takvu trgovinu “migrira” preko granice.

Štefan upozorava i na pojavu krivotvorenih poluga, pozlaćenog volframa te potrebu provjere certifikata i porijekla. No, zlatom se trguje i u neopipljivu obliku; alternative su “papirnato” zlato, terminski ugovori, “budućnosnice” (futures), swap-ovi, gdje se zlato koristi kao kolateral, opcije, ETF-ovi i investicijski fondovi vezani uza zlato. Prekretnicu je u kretanju cijene zlata napravio rat u Iraku – otad mu vrijednost samo raste.