Planskim obrazovanjem profilirati radnike

Iako je prijedlog godišnje kvote za uvoz stranih radnika u odnosu na lanjsku smanjen gotovo za četvrtinu ili za oko 2300 radnih dozvola, prijepori treba li nam toliki broj stranih radnika nisu izostali. I dok dio gospodarstvenika tvrdi kako na tržištu ne mogu pronaći odgovarajuću radnu snagu, sindikati upozoravaju da upravo takva radna snaga čeka na Zavodu za zapošljavanje.

Zato ne čudi pitanje koje su i pri ovogodišnjoj raspravi o kvotama za radne dozvole strancima postavili sindikati. Kako je moguće da zemlja u kojoj je gotovo 300.000 nezaposlenih mora još i »uvoziti« radnike? I poslodavci priznaju kako i na njima leži dio odgovornosti. Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) Ivica Mudrinić je nakon sjednice GSV-a rekao da bi poslodavci trebali preuzeti inicijativu u kreiranju programa za obrazovanje radnika koji su im potrebni, te u izravnom kontaktu s učenicima utjecati na profil budućih radnika. S time se slaže i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Đuro Popijač. »Poslodavci upozoravaju na nerazmjer na tržištu rada. I u dobrim godinama imamo veliki broj nezaposlenih ljudi, a istodobno gospodarstvo ne može zadovoljiti potrebu za radnom snagom«, kaže Popijač za Vjesnik. Ipak ističe da nije riječ o jednostavnom i lako rješivom problemu, jer treba utvrditi zbog čega je takvo stanje, odnosno je li riječ o sustavnoj grešci. Odnosno, treba vidjeti strukturu nezaposlenih, kakve beneficije ostvaruju kao nezaposleni, ali i to rade li istodobno na crno?! Naglašava i drugi apsurd, a to je da Hrvatskoj ne nedostaju inženjeri, ali joj konstantno nedostaju kuhari i zidari. »Kod nas ljudi jednostavno ne žele raditi kao zidari«, pojašnjava Popijač.

U brodogradnji je lani odobreno 1700 dozvola, a u ovoj godini 1148 dozvola. Upravo je pitanje zapošljavanja stranih radnika u domaćim brodogradilištima na sjednici GSV-a postavljeno kao veliki problem. Predstavnik sindikata u GSV-u Vilim Ribić kazao je da se sindikati protive uvozu stranih radnika, jer na Zavodu za zapošljavanje ima dovoljno tih struka. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević u izjavi Vjesniku pojašnjava kako smatraju da zahtjevi uprava brodogradilišta nisu opravdani. »Znamo da se angažira kooperantska radna snaga, a istodobno dijelovi ili cijeli pogoni u brodogradilištu ostaju nezaposleni. Također, radnici ostaju na čekanju ili se evidentiraju kao viškovi radne snage, uzimaju se domaći ili strani kooperanti, a nitko im nije ponudio prekvalifikaciju«, upozorava Matijašević.

Kao moguće rješenje tog problema smatra to da ubuduće zahtjevi uprava za angažmanom strane radne snage budu potvrđeni supotpisom sindikata. Odnosno, da sindikati procijene je li opravdano uvođenje stranih radnika ili postoji mogućnost da se već zaposleni radnici prekvalificiraju. Matijašević upozorava na još jedan apsurd. Obično su struke i zanimanja kojih kronično nedostaje jako dobro plaćeni, međutim, u sektoru brodogradnje to nije tako. »Nama kronično nedostaje potplaćene radne snage«, upozorava čelnik HUP-a. Kad je riječ o uvozu radnika, u oči upada nesrazmjer između potreba gospodarstva i obrazovnog sustava. Matijašević kaže da bez obzira na to o kojim je strukama riječ, treba voditi računa o potrebama gospodarstva. Đuro Popijač, pak, navodi primjer škole u Miholjcu u kojoj se školuju frizerke i mehaničari iako je u tom kraju tvornica koja bi godišnje mogla zaposliti sto strojobravara ili varioca. O tom će paradoksu uskoro i poslodavci i sindikati raspravljati na posebnoj tematskoj sjednici na kojoj će stručnjaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokušati objasniti zašto uvozimo velik broj radnika izvana uz toliko nezaposlenih.

Najviše dozvola u graditeljstvu

Lani je u graditeljstvu bilo odobreno 5330 radnih dozvola, dok ih je ove godine 2510, i to najviše za zidare i tesare. Istodobno je Ministarstvo graditeljstva iskazalo potrebu za uvozom 7000 radnika.

Kontrola sposobnosti

Predlaže se da nadležne službe za zapošljavanje kontroliraju strukturu nezaposlenih. Odnosno, da vide je li netko tko se godinama u HZZ-ovoj evidenciji vodi kao nezaposleni električar ili zidar zbog godina ili zdravstvenog stanja i dalje sposoban raditi te poslove. Područni bi uredi za one za koje se utvrdi da nisu sposobni obavljati poslove za koje su prijavljeni trebali pronaći drugo rješenje, smatra Ozren Matijašević.