Planine s očaravajućim šumama u kojima ostaje netaknuta divljina

Na nedavno održanom Europskom turističkom tjednu u Bruxellesu, na kojem je sudjelovalo nekoliko stotina destinacija iz 22 države, na temu Turizam i zaštićena područja, Hrvatsku je na najbolji način predstavljao Nacionalni park Sjeverni Velebit, koji je dobio prestižnu nagradu za destinaciju izvrsnosti.

»Planine s očaravajućim šumama koje se prostiru od obalnog područja između srednje Europe i mediteranskih regija u uvjetima specifične mikroklime, bogatstva živog svijeta te iznimnih prirodnih ljepota, u kojima ostaje netaknuta divljina…«, samo je dio opisnog teksta The Parliament Magazina prigodom proglašenja. Među nagrađenim odredištima našli su se i slovensko Solčavsko područje, turski visokoplaninski Kars, grčki otok Lesbos, luksemburški Schengen i poljska Republika ptica. Nacionalni park Sjeverni Velebit pobjednik je trećeg hrvatskog izbora za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN). Nacionalni park Sjeverni Velebit osnovan je prije 10 godina i zauzima prostor od 109 četvornih kilometara. Obuhvaća najraznovrsniji dio Velebita bogatog šumama i raznim prirodnim fenomenima od vrtača, jama, atraktivnih vrhova i bogate flore i faune.

Savjetnica u Odjelu stručnih poslova Parka i sudionica na natjecanju Irena Glavičić izjavila nam je da im je izuzetna čast da su ove godine nacionalni pobjednik EDEN-a, te su priznanje shvatili kao nagradu za sav trud i rad, kao i poticaj za stvaranje bolje sutra.

»Priznanje je tim značajnije što su sve destinacije prilikom kandidiranja prošle određenu selekciju, prilikom koje je ocjenjivano nekoliko kategorija različitih zahtjevnih kriterija. Riječ je bila o kriterijima oblikovanja ponuda, uređenosti i opremljenosti, upravljanja zaštićenim područjem, mjerama zaštite prirode, socijalnim i ekonomskim utjecajima, popratnim sadržajima i komunikacijama s posjetiteljima. U Hrvatskoj se kandidiralo 19 destinacija, a uz nas među pet najboljih bila su tri parka prirode - Učka, Papuk i lastovsko područje, te park šuma Trakošćan«, rekla je I. Glavičić. Dodala je da Europska komisija projektom EDEN nastoji poticati destinacije da prihvate model održivog razvoja turizma koji je temeljen na prirodnim vrijednostima i kulturnoj baštini prostora. Ulaskom u mrežu EDEN destinacija imamo višestruke koristi koje donosi takva vrsta međunarodne promocije i to prepoznatljivost, lakši pristup novcu (domaćem i inozemnom) za razvoj projekata.

Voditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Parka, Svjetlana Lupret-Obradović, rekla nam je da nacionalnim parkom upravlja Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit. Iako je osnovana 1999., s organiziranim radom počela je raditi u ljeto 2001. kada je zaposleno troje djelatnika. Danas je u ustanovi zaposleno 15 djelatnika od kojih po petorica rade u Odjelu stručnih poslova i Odjelu nadzora, zatim u Odjelu tehničkih poslova i održavanja, tri u Odjelu općih i zajedničkih poslova, dok ih je u uredu ravnatelja dvoje.

Parkom upravlja Upravno vijeće, a programi rada se temelje na Planu upravljanja za razdoblje od 10 godina, koji potanko definira sve aspekte rada Parka - od organizacije znanstvenih istraživanja i stručnog rada do osmišljavanja i provedbe mjera zaštite prirode, uspostave praćenja staništa, organizacije sustava posjećivanja, programe promicanja Parka, edukativne programe, rad s lokalnom zajednicom, poboljšanje pristupačnosti i sigurnosti posjetitelja, realizacija većih infrastrukturnih projekata i drugo. Plan upravljanja definirao je Park u tri zone - zonu stroge zaštite, zonu aktivne zaštite i zonu korištenja.

Svjetlana Lupret-Obradović naglašava da je NP Sjeverni Velebit idealno odredište za sve one koji daju prednost aktivnom odmoru, boravku u prirodi, planinarenju, šetnji, trekingu, bicikliranju… Tim više, što je taj park ispresijecan s planinarskim stazama. S vrhova se pružaju prekrasni vidici prema Kvarneru i otocima sa zapadne strane, unutrašnjosti Like s istočne strane, velebitskom lancu vrhova sve do Svetog Brda i mnogih vrhova Istre, Gorskog kotara, Samoborskog i Žumberačkoga gorja. Duž svih planinarskih puteva postavljene su poučne table.

Poznata je Staza zviri koja povezuje ulaz kod Babić Siče i planinarski dom »Zavižan«, te Staza trag čovika koja povezuje ulaz od Babić Siče s planinarskim domom, ali s primorske strane. Na prvoj stazi posjetitelj se može susresti s nekom od velebitskih životinja, a na drugoj se može osvjedočiti s tegobnim načinom života ljudi koji su tu živjeli stoljećima. Tu su još i Staze Velebitskog botaničkog vrta s 15 poučnih staza i Premužićeva staza na kojoj je postavljeno 26 tabla koje čine mozaik sastavljen od geoloških i speleoloških osobitosti, živog svijeta i kulturne baštine ovih prostora.

»Uloga Parka je primarno zaštitarska, jer smo ovdje kako bismo zaštitili jedinstvenu prirodu i kulturnu baštinu sjevernog Velebita, istražili do u detalje njegove vrijednosti i prikazali ih javnosti na način da ih ne ugrozimo. U svim je nacionalnim parkovima zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, a gospodarske aktivnosti mogu se vezati uz posjećivanje, rekreaciju i slično. Gospodarsku funkciju Parka vidimo više posredno, jer sama ustanova novac koji zaradi treba koristiti za poboljšanje vlastitog funkcioniranja i podizanja razine usluge koju nudi«, kaže Svjetlana Lupret-Obradović. Desetogodišnja aktivnost pokrenula je niz korisnih inicijativa koje su stvorile osnovu za daljnji napredak.

Zato se u iduće desetogodišnje razdoblje ulazi s projektom gradnje centra za posjetitelje u Krasnu, gdje se planira otvoriti suvremeni multimedijalni centar čija će glavna tema biti krš. Potom će uslijediti revitalizacija dijela travnjaka i uvođenja tradicionalne poljoprivredne tehnike košnje i ispaše. Uredit će se pristupi do glavnih kontrolnih točaka posjećivanja (Štirovače, te vrhova Alana i Zavižana). Uređenje uključuje podizanje ekoloških standarda posjećivanja (sanitarni čvorovi, uporaba obnovljivih izvora energije) i poboljšanje ponude za posjetitelje - staza prilagođena osobama s posebnim potrebama, vanjska igrališta za djecu, edukativni sadržaji, poboljšanje ugostiteljske ponude… Uredit će se i laboratorijski prostori za poboljšanje uvjeta rada djelatnika stručnih službi, kao i gostujućih znanstvenika i stručnjaka. Sljedeće godine uvest će se novi programi edukacije za djecu osnovnoškolskog uzrasta u obliku male zelene radionice, mali meteorolog i mali botaničar. Bit će organiziran prijevoz posjetitelja, a obavit će se posebna promocija Sjevernog Velebita kao »parka tamnog neba«. Posebno će se urediti uže područje oko planinarskog doma na Zavižanu - parkiralište, poučna staza na temu meteorologije, odgovarajuća signalizacija, kompostni zahodi. Počet će i uređenje prostora Štirovače, a tiskat će se i novi promidžbeno-edukativni materijal.

Tri prirodna rezervata
U Parku postoje tri područja od posebne zaštite - tri rezervata. Hajdučki i Rožanski kukovi proglašeni su strogim rezervatom 1969. godine. Predstavljaju specifičan geomorfološki fenomen u kojem je dosad otkriveno više od 200 jama. Najpoznatija je Lukina jama po dubini deveta u svijetu, a otkrivena je 1991. Botanički rezervat Visibaba smješten je u sjevernom dijelu Parka. Prirodnim rezervatom je proglašen 1986. zbog nalazišta endemske biljke hrvatske sibiree (Sibirea Croatica).Botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika Kosa obuhvaća područje koje je proglašeno rezervatom 1971., jer su na tom području razvijeni svi važniji oblici pretplaninske i planinske vegetacije. U sastavu rezervata nalazi se najveći dio Velebitskog botaničkog vrta.

Broj posjetitelja u porastu, prednjače domaći
NP Sjeverni Velebit u 2008. godini posjetilo je 13.739 posjetitelja, a za devet mjeseci ove godine njih 14.504, što je više od pet posto nego dosad. Domaćih posjetitelja je čak 68 posto, dok je stranaca 32 posto.