Plaće čelnika »3. maja« i Brodotrogira iznad limita

Vladinog ograničenja o najvećoj plaći koju mogu dobiti direktori državnih poduzeća ne drže se čak ni u gubitašima poput brodogradilišta, pa se u tim tvrtkama isplaćuju direktorske plaće koje su i dvije tisuće kuna veće od zadanog limita. Država je plaće ograničila »na iznos od 3,2 prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za mjesec travanj u tekućoj godini«. To znači da direktori u 2011. godini ne mogu primati plaću veću od 17.260 kuna, ali su plaće u upravi »3. maja« i Brodotrogira veće od tog limita.

Tako je Edi Kučan , predsjednik uprave "3. maja" u svojoj imovinskoj kartici prijavio neto plaću od 19.444 kune, dok je član uprave istog brodogradilišta Predrag Božanić istaknuo da je njegova plaća 18.539 kuna. Obojica su imovinske kartice predala u srpnju ove godine, dok na internetskoj stranici Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa nema kartice trećeg člana uprave Vladimira Jardasa . To može značiti i da Jardas karticu nije predao na vrijeme ili da ona još nije unesena na stranicu Povjerenstva. Prema podacima iz imovinske kartice, plaću veću od one koju je propisala Vlada ima i predsjednik uprave Brodotrogira Mateo Tramontana , a njegova plaća je nešto veća od 18,5 tisuća kuna. Čim je Vlada limitirala plaće svojih direktora pojavila su se nagađanja da će direktori maksimalan iznos koristiti tek kao osnovicu na koju će onda dodavati minuli rad, troškove putovanja, troškove prehrane, no iz Vlade su poručivali da su oni odredili konačan iznos koji netko može dobiti ako vodi državnu tvrtku i da tu nema prostora za »kemijanje«. Imovinske kartice svjedoče da to nije baš tako te da su u »3. maju« ipak, očito, odlučili na taj maksimalan iznos dodati i ostala prava svojih direktora, ali i to da su, barem prema podacima iz tih kartica, čelni ljudi dalmatinskih škverova bogatiji od onih koji vode kvarnerske škverove s time da u Kučanovoj i Božanićevoj kartici nije upisan iznos štednje nego tek napomena da je to imovina koju su stekli zajednički sa suprugama. Njih dvojica u kartice nisu unijeli ni podatke o vrijednosti stanova, odnosno kuća koje imaju. No, Božanić je prijavio tek stan u Rijeci, a Kučan dvije kuće od kojih nijednoj nije isključivi vlasnik. Zato je Mateo Tramontana, predsjednik uprave Brodotrogira, istaknuo vrijednost svih nekretnina i pokretnina koje ima, pa je prema tim stavkama njegova imovina ukupno vrijedna oko 2,7 milijuna kuna. Uz štednju od 73 tisuće eura vrijednost svega što je Tramontana prijavio u kartici doseže 3,24 milijuna kuna. Uz stan od gotovo milijun kuna i građevinsko zemljište vrijedno 708 tisuća kuna, Tramontana je prijavio i brod vrijedan 450 tisuća kuna, te automobil kojeg procjenjuje na 350 tisuća kuna. Tramontana je u kartici prijavio najveći iznos imovine, ali posebno odskače po vrijednosti broda i automobila jer ostali direktori nisu prijavili vozilo vrijednije od sto tisuća kuna, a što se tiče plovila upisivali su u kraticu čamce od nekoliko tisuća kuna.

Najviše nekretnina, među kojima su tri stana u Splitu, prijavio je član uprave Brodosplita Damir Arapović čija je imovina, zajedno sa štednjom od oko 375 tisuća kuna, vrijedna 3,078 milijuna kuna. No, Arapović je prijavio i kredit koji iznosi otprilike kao njegova štednja. Najveću je štednju i to od 110 tisuća eura, uz napomenu da ju je naslijedio, u svoju karticu upisao direktor Brodosplita Srđan Kovač , čija se imovina s tim nasljedstvom penje na oko 2,5 milijuna kuna. Arapović i Kovač u imovinske kartice unijeli su čak i grobnice.