Plaćanje gotovinom i dalje draže od kartica

Raste popularnost mobilnog bankarstva, ali šalteri nisu “izumrli”
Mobilno bankarstvo i bezgotovinsko plaćanje posljednjih nekoliko godina u stalnom su porastu, no i dalje velik broj hrvatskih građana preferira odlazak na šaltere, a gotovina ostaje dominantan način plaćanja.

Kako navodi Hrvatska narodna banka u svom godišnjem izvješću za 2023. godinu, navike korisnika platnih usluga razvijaju se u smjeru stalnog rasta broja i vrijednosti bezgotovinskih plaćanja. “Tome unatrag nekoliko godina uvelike pridonosi razvoj mobilnog bankarstva kao i razvoj kartičnih, ponajprije beskontaktnih plaćanja”, stoji u izvješću.

4277 bankomata

Prema HNB-u, pružatelji platnih usluga na dan 31. prosinca 2023. godine imali su ukupno 799 poslovnih jedinica, od kojih se većina odnosi na poslovnice banaka. Prihvat platnih transakcija obavljali su na 132.265 EFTPOS uređaja i 4277 bankomata. Istodobno, na kraju 2023. građani i poslovni subjekti u bankama su imali ukupno 6.681.381 otvoren transakcijski račun. Od toga su ih 93,6 posto otvorili građani, a ostatak od 6,4 posto odnosi se na broj otvorenih računa poslovnih subjekata. Krajem prošle godine građani su imali ugovoreno internetsko bankarstvo za više od 3,1 milijuna računa, odnosno 10 posto više nego na 31. prosinca 2022., a mobilno je bankarstvo bilo ugovoreno za više od 3,3 milijuna računa, što je porast od 2,4 posto. “S porastom broja korisnika mobilnog bankarstva istodobno je rastao i broj platnih transakcija zadanih tim kanalom. Tako su građani u 2023. mobilnim bankarstvom zadali ukupno 141.795.039 transakcija, što je porast od 13,2 posto u odnosu prema 2022., odnosno transakcije mobilnim bankarstvom u 2023. činile su 54 posto ukupnog broja i 46 posto ukupne vrijednosti platnih transakcija”, navodi HNB.

Drugi najzastupljeniji kanal plaćanja, nakon mobilnog bankarstva, i dalje je šalter, s 19 posto u ukupnom broju i 34 posto u ukupnoj vrijednosti transakcija. Slijede transakcije zadane internetskim bankarstvom s udjelom u ukupnim transakcijama od 6 posto i vrijednosti transakcija od 9 posto. “Usporede li se transakcije internetskim bankarstvom u 2023. u odnosu na 2022. kada je njihov udio u ukupnom broju bio 7 posto, a u vrijednosti 10 posto, podaci upućuju na to da korisnici daju prednost mobilnom bankarstvu”, stoji u godišnjem izvješću HNB-a.

Najčešće korišten platni instrument u Hrvatskoj jest platna kartica i njihov je broj na dan 31. prosinca 2023. godine u Hrvatskoj ukupno bio veći od 8,5 milijuna. Pritom je 94,2 posto platnih kartica izdano građanima, a ostatak poslovnim subjektima. Međutim, čak više od 3,2 milijuna tih kartica, odnosno 40 posto, nije korišteno ni jednom u proteklih godinu dana. I dalje su među korisnicima najzastupljenije debitne kartice, koje su činile 79 posto ukupnog broja svih izdanih kartica u Hrvatskoj.

Gotovinom 10-ak eura

Iako se na teritoriju Hrvatske većina kartičnih transakcija provede karticama hrvatskih izdavatelja, udio kartičnih transakcija obavljenih karticama inozemnih izdavatelja nije zanemariv, utvrdili su u Hrvatskoj narodnoj banci. Tako je od ukupnog broja transakcija prihvata u prošloj godini platnim karticama hrvatskih izdavatelja obavljeno 678 milijuna transakcija (85,9 %), a ostalih 111,4 milijuna transakcija obavljeno je platnim karticama inozemnih izdavatelja. Međutim, kretanje broja i vrijednosti transakcija karticama inozemnih izdavatelja iznimno je sezonskoga karaktera, odnosno povezano je s turističkom sezonom.

HNB ističe kako je, unatoč svemu, gotovina i dalje najčešće sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. “Prema podacima Ministarstva financija RH – Porezne uprave od ukupnog broja izdanih fiskaliziranih računa udio računa plaćenih gotovinom u 2022. iznosio je 72,49 posto, dok je u 2023. udio računa plaćenih gotovinom iznosio 68,4 posto. Istodobno je u promatranom razdoblju udio broja računa plaćenih karticama u 2022. iznosio 23,18 posto, a u 2023. je bio 26,8 posto”, stoji u izvješću. U proteklom razdoblju otprilike svaki četvrti fiskalizirani račun plaćen je karticom, a ostala tri računa plaćena su gotovinom. “Međutim, podatci iz sustava fiskalizacije upućuju na to da se navike potrošača razvijaju u smjeru stalnog i ubrzanog rasta broja i vrijednosti bezgotovinskih plaćanja, odnosno da potrošači sve češće odabiru platnu karticu kao sredstvo plaćanja računa i uz nastavak tog trenda udio broja računa plaćenih karticom u ukupnom broju plaćenih računa uskoro bi mogao dostići jednu trećinu”, predviđaju u središnjoj banci. U odnosu prema ukupnoj vrijednosti izdanih fiskaliziranih računa, prema podatcima Porezne uprave, u 2022. je 45 posto vrijednosti plaćeno gotovinom, a u 2023. to je bilo 45,3 posto. Udio u ukupnoj vrijednosti računa plaćenih karticama u 2022. iznosio je 47,2 posto, a u 2023. bio je nešto viši, 47,3 posto. Pritom je prosječna vrijednost jednoga fiskaliziranog računa plaćenog gotovinom lani iznosila 10,7 eura, a karticom 28,6 eura.