Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lis 2015

Plaćanje duga na rate noćna je mora za vjerovnika

Izvor: liderpress.hr · Autor: Hrvoje Kačer  

Plaćanje duga na rate noćna je mora za vjerovnika

Prije nekoliko dana autor ovog teksta igrom je slučaja bio nazočan kad je jako uzrujana stranka na jednom od hrvatskih trgovačkih sudova potražila suca pred kojim je sklopila nagodbu prema kojoj se protivna strana obvezala dug platiti u 36 jednakih mjesečnih obroka.

Direktor tvrtke N. N. odlučio je sklopiti sudsku nagodbu s dužnikom da izbjegne dugogodišnje povlačenje po sudovima i posebno kako ne bi barem tri godine čekao odluku žalbenog suda, a uvijek će se netko žaliti, posebno onaj koji duguje i želi što više odgoditi plaćanje. Sve je teklo brzo i učinkovito i činilo se dobrim rješenjem, no ipak se pretvorilo u noćnu moru.

Pravomoćno na pravomoćno?!

Na temelju sudske nagodbe (uzgred rečeno, ta je nagodba uvijek jednaka pravomoćnoj sudskoj odluci) tuženik se obvezao, a tužitelj na to pristao, platiti određeni iznos u 36 jednakih mjesečnih rata, počevši od prvog dana u mjesecu nakon sklapanja sudske nagodbe. Osoba ovlaštena za zastupanje tužitelja nakon isteka roka za plaćanje prvog obroka, koji druga strana nije platila, zatražila je da sud na sudsku nagodbu stavi potvrdu ovršnosti, što je sud i učinio podučivši je prije toga da je riječ o potvrdi – klauzuli pravomoćnosti i ovršnosti. Iako nije posve jasno čemu služi potvrda pravomoćnosti na sudsku nagodbu koju karakterizira upravo to da je pravomoćna i jednaka pravomoćnoj sudskoj presudi, stranka u vezi s tim nije pravila problem te je ishodila klauzulu i pravomoćnosti i ovršnosti. Predala je odgovarajući zahtjev onomu tko je mjerodavan za ovrhu novčanih tražbina (Fina) i uspjela naplatiti prvi obrok. Iako je prošlo mjesec dana, dužnik nije dobrovoljno platio dospjelu ratu niti je Fina provela prisilnu ovrhu. Dužnik je otišao u Finu da vidi što se događa.

Tko će sve to platiti

Evo koji je bio odgovor iz Fine: 'Svaki mjesec morate pričekati da prođe dan plaćanja prema sudskoj nagodbi (prvi u mjesecu) i ako dužnik sam ne plati, trebate otići na sud i ishoditi ondje potvrdu – klauzulu i pravomoćnosti i ovršnosti, nakon toga donijeti nama sudsku nagodbu s tim potvrdama i mi ćemo nakon toga ovršiti dužnika za taj mjesec, naravno s troškovima ovrhe. Nakon toga sve to treba ponoviti još 34 puta, dakle onoliko puta koliko obroka još treba naplatiti.'

Sudac taj odgovor nije htio komentirati, samo je rekao stranci da bude strpljiva. Za razliku od suca mi komentirati možemo. Zar je normalno da ovaj vjerovnik svakog mjeseca dolazi na sud i troši svoje i tuđe vrijeme, da 35 puta ponavlja potpuno isto za istu stvar? Posebno ako živi i radi u mjestu u kojem nema trgovačkog suda pa mora putovati do najbližeg ili plaćati odvjetnika da to za njega čini? Što je s troškovima ishođenja isprava i same ovrhe, a što sa slučajem kada neki novi vjerovnik u međuvremenu 'uskoči' s ovrhom. Naime, nakon što se provede jedna mjesečna ovrha, 'prostor' je potpuno slobodan za nove ovrhovoditelje jer sljedeći obrok još nije dospio. Tako se otvara mogućnost da 'naš' vjerovnik sljedeći mjesec ostane bez lipe otplate jer će račun blokirati drugi vjerovnik.

Rješenje s naputkom

Treba reći da bi se posve isto dogodilo i da je vjerovnik svoj dug odlučio naplatiti sudskim postupkom, a ne nagodbom. Istina, sudski bi proces trajao znatno dulje, ali i tada bi vjerovnik unatoč pravomoćnoj presudi koja mu je u ruci morao ishoditi potvrdu o pravomoćnosti i zatražiti ovrhu. Možda bi u tom slučaju prošao bolje jer bi u samo jednom pokušaju mogao naplatiti cijelu svotu, ovako se nagodio da se plaća na rate i svaki mjesec vadi uvijek iste papire i strepi hoće li ratu uspjeti naplatiti.

Naravno da to rješenje, makar i zakonito, nije normalno, nije poslovno i svakako se mora promijeniti nabolje, i to odmah. Pritom je bitno što promjena ne znači nikakve troškove, sve se može riješiti jednostavnim naputkom resornog ministarstva, nije potrebno ni donošenje nekog pravilnika. Iako se sada radi o tehničkoj vladi, ni pravilnik koji bi se time bavio nije izvan ovlasti tehničke vlade. A korist bi bila velika.


Komentari članka

Vezani članci

Končar i HŽPP preuzimaju Gredelj: ponuda je prihvaćena

01.11.2026.

Gradnju autocesta privodimo kraju. Dva su natječaja aktualna prema Dubrovniku te dva u Primorsko-goranskoj županiji prema Žutoj Lokvi. Do kraja godine očekujemo završetak punog profila autoceste Zagreb – Macelj, na kojoj do 2032. koncesiju ima Strabag.

Hrvatska ispala iz 50 najboljih startup ekosustava svijeta

28.10.2026.

Globalna ljestvica StartupBlinka pokazuje da Hrvatska treću godinu zaredom pada u poretku

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk