Ovo je plan Zapada za sakaćenje ruskog financijskog sustava: Mehanizam je dosad neviđen i uistinu briljantan

Čini se da je EU odabrala kojih će sedam velikih ruskih banaka isključiti iz sustava međubankarskog komuniciranja SWIFT koji omogućuje velike transakcije. Nije iznenađenje da na listi banaka koje će isključiti iz SWIFT-a nisu Sberbank i Gazprombank. Te dvije banke duboko su uvezane u financiranje ruskog energetskog biznisa, a EU si u zimskim mjesecima još ne smije priuštiti prekid dotoka ruskog plina i nafte. To ne znači da Sberbank i Gazprombank neće biti pod drugačijim oblicima teških sankcija EU i Sjedinjenih Država.

Te dvije banke praktično će biti isključene iz operacija na zapadnim tržištima kapitala te će im financiranje biti jako otežano. To što će Sberbank i Gazprombank i dalje služiti kao financijska logistika europske opskrbe plinom samo znači da će jedan dio njihova poslovanja izbjeći moguću totalnu paralizu. Velika je vijest što će i druga najveća ruska banka nakon Sberbank, VTB, također izgleda biti isključena iz SWIFT-a, što će joj značajno ograničiti mogućnost prekograničnog plaćanja, osim telexom i e-mailom.

Preostale velike banke koje će izbaciti iz SWIFT-a trebale bi biti Vnesheconombank (WEB), Rossiya Bank, Sovcom Bank, Bank Otkritie, Novikombank i Promsvyazbank. Ova lista, piše Financial Times, nije još finalizirana. SWIFT je, podsjetimo, međunarodni sustav s 11.000 banaka članica preko kojega idu poruke s autorizacijom transakcija. To je udar bez presedana na bilo čiju financijsku industriju u financijskoj povijesti te će imati dugoročne posljedice po rusku ekonomiju.

Spomenute banke koje će biti izbačene iz SWIFT-a uz sebe su vezale značajne dijelove ruske industrije. Rossiya Bank i Promsvyazbank, primjerice, financiraju obrambeni sektor. Nakon isključenja iz SWIFT-a, Rusi će teško posložiti dinamiku financiranja ruske armije, obrambenog sektora, ali i sveukupnih civilnih ekonomskih aktivnosti.

Treba voditi računa i o kompleksnosti mjera protiv ruskog financijskog sustava. Primjerice, Sjedinjene Države već su preko Treasuryja penalizirale Sberbanku i VTB. Tržište vrijednosnica američkog Treasuryja najlikvidnije je i najveće tržište kapitala na svijetu. A ruske financijske institucije na dnevnoj bazi obavljaju oko 46 milijardi dolara valutnih transakcija globalno, od čega je 80 posto u dolarima te neće moći osigurati adekvatnu likvidnost svojih operacija. Drugim riječima, udarom na dvije najveće banke u Rusiji, Amerikanci su već teško pritisnuli više od polovine ruskog bankarskog sustava, ako se gleda ukupna imovina koju kontroliraju te banke. Sberbank će trpjeti enormne štete, a radi se o banci s najvećim udjelom depozita u Rusiji i najvećem ruskom kreditoru te je, kao i VTB, sistemski presudna banka.

Blokada SWIFT-a za dio ruskih banaka i američke mjere protiv dvije najveće ruske banke vežu se pak za odluku G7 i EK da blokiraju više od polovine pričuva centralne banke Rusije, što je već izazvalo paniku ruskih građana i kompanija. Kad je rubalj pod pritiskom, u normalnim vremenima centralna banka prodaje ga za dolare, eure, franke…, te tako zaustavlja devalvaciju. Sad ruska centralna banka ne može do deviznih pričuva pohranjenih u članicama G7, što na duži rok doista može uništiti njezin financijski sustav i ekonomiju, ako ne uspiju stvoriti alternativni sustav.

Mehanizam funkcioniranja blokade ruske centralne banke vrlo je jednostavan i po tome strateški briljantan.

Devizne pričuve mogu se aktivirati samo tako što će se dati na prodaju na zapadnim financijskim tržištima. Za te transakcije potrebne su banke posrednici kao što je ruska centralna banka koja je sad blokirana, pri čemu su zbog užasne situacije u Ukrajini na Zapadu odlučili zažmiriti na jednakopravnost državnog suvereniteta Rusije s ostalima te su joj suspendirali pravo vlasništva nad pričuvama. Blokadom pričuva ruske centralne banke ruskoj državi onemogućeno je prikupljanje viškova prihoda ruske ekonomije.

Posljedice su strelovite. Rubalj tone, ruski građani i kompanije skupljaju gotovinu. Osim što je ruska centralna banka već panično, jer nije imala izbora, digla kamatu s 9,5 posto na 20 posto, to će redom činiti i sve druge komercijalne banke. VTB je već digla stopu hipotekarnih kredita na 15,3 posto.