Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2012

'Ova Vlada uspjela je uplašiti građane više od ijedne druge'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr/Hina  

'Ova Vlada uspjela je uplašiti građane više od ijedne druge'

Zastupnici HDZ-a sinoć su odbacili tumačenje ministra financija Slavka Linića da je za rebalans proračuna krivo zatečeno loše stanje u državnim tvrtkama, ustvrdivši da se Vlada oglušila o upozorenja analitičara da se rast ne može bazirati isključivo na državnim investicijama i da je 'uvela zemlju u vode krive ekonomske politike'
"Vlada će morati odgovoriti jesmo li u ovih godinu dana uplivali u vode krive ekonomske politike, jesmo li otišli u krivom smjeru i danas imamo situaciju kakvu imamo", rekao je Ivan Šuker (HDZ) u raspravi o prijedlogu rebalansa državnog proračuna.

Vladi je spočitnuo nerealne procjene kod donošenja proračuna, kada je očekivala rast od 0,8 posto. Ustvrdio je da su državne investicije podbacile "iz raznoraznih interesa i politikantskih sukoba među koalicijskim partnerima", a da istodobno nije otvoren ni prostor za privatni kapital. "Sedam mjeseci nakon donošenja proračuna imamo pad BDP-a, povećanje nezaposlenosti za oko 40 tisuća, smanjenje zaposlenosti za 25 tisuća, pad proizvodnje i potrošnje, a rasli su porezi", upozorio je Šuker, optuživši Vladu da "u nekim segmentima zastupa "najtvrđa načela dogovorne ekonomije, a u nekima se ponaša vrlo liberalno". Podsjetio je da su rasle cijene energenata i prehrambenih proizvoda, a padale plaće iz državnog proračuna. Odbacio je tumačenja da su proračunski prihodi rasli zbog bolje naplate poreza, ustvrdivši da je povećanje PDV-a osnovni razlog rasta prihoda. Činjenicu da je deficit ostao ispod 10 milijardi kuna pripisuje uplati dijela dobiti Hrvatske narodne banke u proračun. "Da se to nije dogodilo, prihodi bi bili za milijardu kuna manji i deficit državnog proračuna bi bio sasvim drugačiji", ustvrdio je Šuker. Vladi je spočitnuo i izostanak strukturnih reformi, ističući da je sljedeće godine nužan ekonomski zaokret, otvaranje prostora privatnom kapitalu i ravnomjernom regionalnom razvoju. Ministar financija Slavko Linić odgovorio mu je da će se privatne investicije vidjeti već iduće godine, a da ih u 2012. nije bilo zbog kretanja na kraju prošle godine, odnosno zbog "44 milijarde blokada, 50 milijardi nenaplaćenih potraživanja po osnovu poreza, potpuno zaustavljenog gospodarskog djelovanja u dobrom dijelu tvrtki, potpuno zaustavljenog građevinskog sektora i broja nezaposlenih od oko 300.000". Govoreći o neuspjelim planiranim uštedama na plaćama iz proračuna, Linić je ponovio da je u sustavu obrazovanja više od 140 različitih dodataka na plaće, što, kaže, nitko ne bi problematizirao kad bi se radilo samo o plaćama učitelja, ali da te dodatke uživaju i "podvornici, kotlovničari i čistačice".

Upozorio je i na nelogičnosti u granskim ugovorima u trgovačkim društvima u vlasništvu države. "U Fini je sindikat ispregovarao dežurstvo pa konobar preko vikenda dobiva plaću zbog toga što će eventualno trebati poslužiti kompjutoraša koji mora nešto popraviti", rekao je Linić. Upozorio je i na ugovore u HŽ-u u kojem, kaže, "oni koji peru vagone imaju daleko veća primanja od profesora". Dragica Zgrebec (SDP) ustvrdila je da je Vlada zatekla višegodišnje podinvestiranje i gospodarski pad, visoku nelikvidnost i neplaćanje poreza i doprinosa, od kojih je, tvrdi, najveći dio nenaplativ pa će država morati otpisati više od 50 milijardi kuna potraživanja. Naglasila je da je ove godine rasterećeno gospodarstvo, među ostalim, smanjivanjem doprinosa za zdravstvo, spomeničke rente i doprinosa za vode i šume. Rekla je da se manji doprinos za zdravstvo morao kompenzirati povećanjem PDV-a te naglasila da je dugoročan rast nemoguće postići isključivo potrošnjom ili državnim investicijama s drugim rokom povratka kapitala, već rastom privatnih ulaganja i novim zapošljavanjem. Pohvalila je uvođenje porezne discipline objavom neurednih platiša i nominalno smanjenje rashoda i deficita. Ivan Drmić (HDSSB) ocijenio je da se bivša vlast u vrijeme gospodarskog rasta ponašala kao pijani milijarder. "Činjenica je da su ovu krizu i recesiju skrivili država, banke i krupni kapital i razni mešetari. Sigurno je nisu skrivili hrvatski građani, a očito je da ova Vlada planira izaći iz ove krize i recesije, pokrpati rupe u proračunu baš na teret hrvatskih građana", rekao je Drmić. Laburist Branko Vukšić ustvrdio je da je "razlog rebalansa sadržan je u rečenici da je sve palo što ne bi smjelo pasti".

Vladu je optužio da je "više od bilo koje druge uspjela građane uplašiti i ostvariti Pirovu pobjedu". "Nije bilo dana a da ministri, od sada već bivšeg prvog potpredsjednika Vlade gospodina Radimira Čačića, pa do ministra financija Slavka Linića nisu plašili narod crnim prognozama", kazao je Vukšić, prozivajući Vladu da je, umjesto potrošnje, u krizi poticala odljev novca u strane banke.


Komentari članka

Vezani članci

Sabor usvojio porezne olakšice i rasterećenje, no raste teret e-računa

08.12.2025.

Olakšice vrijede 72,6 milijuna eura, no poduzetnici upozoravaju na dodatne obveze u fiskalizaciji 2.0 i šifriranju e-računa

EU fondovi neće presušiti, Hrvatskoj čak 19 milijardi eura

04.12.2025.

Europska sredstva neće presušiti te će u idućem EU-ovom proračunskom razdoblju za Hrvatsku biti i veća nego sada, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Koliko je velika kriza u Njemačkoj? Tvrtka koja postoji 500 godina je na rubu propasti

08.09.2025.

Povijest tvrtke Casimir Kast GmbH je duga gotovo 500 godina. Sada je tradicionalna tvrtka insolventna.

Tope se kamate na štednju: Doznajemo koje banke nude najbolje opcije

23.06.2025.

Odavno je već završila utrka za najpovoljnije kamate na oročenu štednju. Dok smo ranije ove godine promatrali banke kako se nadmeću s kamatama na stambene kredite odlučili smo provjeriti što je s oročenom štednjom, odnosno s kamatama na depozite.

Lani u Njemačkoj zatvoreno najviše firmi u posljednjih 15 godina

26.05.2025.

Farmaceutski i kemijski sektori također su bilježili visoke stope zatvaranja tvrtki. Mnoga zatvaranja odnose se na mala poduzeća, no posljednjih godina su zatvarane i veće kompanije.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke