Otvorena vrata elektranama na ugljen i nuklearkama

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predložit će Vladi da se u novu energetsku strategiju Hrvatske ugradi kombinirani, plavo-bijeli scenarij gradnje novih elektroenergetskih objekata, potvrdio nam je ravnatelj Uprave za energetiku i rudarstvo Ministarstva Branimir Horaček.

Riječ je o kombinaciji dva od tri scenarija predložena u nacrtu strategije. Iz plavog scenarija ostala je planirana gradnja termoelektrane (TE) na prirodni plin snage 400 megavata i dvije termoelektrane na ugljen snage po 600 megavata dok je iz bijelog scenarija preuzeta planirana gradnja nuklearke snage 1000 megavata.

Odluka o gradnji nuklearne elektrane donijet će se ipak za nekoliko godina, nakon prve faze pripreme hrvatskog nuklearnog programa, pa bi ona, prema očekivanju stručnjaka, najranije mogla proraditi tek 2022. ili 2023. godine.

Osim elektrana, u svim je scenarijima planirano da se do 2020. godine sagrade nove hidroelektrane ukupne snage 300 megavata i razne obnovljive izvore snage veće od gotovo 1550 megavata. Svi scenariji također predviđaju da se ove godine dovrši novi plinski blok snage 100 megavata u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani, a 2012. novi plinski blok snage 250 megavata u TE-u Sisak te da se do 2020. sagradi novih 300 megavata u »suproizvodnim jedinicama«.

Ministarstvo će nacrt, kazao je Horaček, nakon što bude završen te nakon javne rasprave i konzultacija s ostalim ministarstvima i drugim nadležnim institucijama, vjerojatno još prije lokalnih izbora poslati Vladi. Očekuje da će Vlada prihvatiti njihov prijedlog i potom ga poslati u Sabor na raspravu.

U Ministarstvu žele da nova energetska strategija bude elastična kako bi se, ustreba li, mogla prilagođavati mogućim problemima s cijenama nekih energenata ili njihovom opskrbom te da bi se mogli mijenjati u njoj predviđeni rokovi. Također žele da bude konkurentna, zbog čega su i predložili gradnju novih termoelektrana na ugljen i nuklearke, jer je poznato da one, uz hidroelektrane, proizvode najjeftiniju struju.

Strategija mora, ističe Horaček, biti usklađena i s održivim razvojem. Zato su predviđene sve mjere zaštite okoliša i velika ulaganja u obnovljive izvore energije da bismo 2020. godine oko 20 posto energije proizvodili iz obnovljivih izvora. Pritom se očekuje da će s razvojem tehnologije obnovljivi izvori energije, koji sada proizvode mnogo skuplju struju od klasičnih, postati konkurentniji na tržištu.

Kod termoelektrana na ugljen će se, zbog smanjenja emisije stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje, ostaviti prostor za gradnju postrojenja za separaciju ugljikova dioksida koji će se u budućnosti pohranjivati u podzemlje.

Do 2020. za energetiku 16 milijardi eura

Nacrt strategije energetskog razvitka Hrvatske do 2020. godine predviđa ukupna ulaganja u razne energetske projekte od čak 15 do 16 milijardi eura, kažu stručnjaci. Prema njihovim izračunima, tako velike investicije će u tom razdoblju povećati bruto društveni proizvod za dva posto godišnje.

Orijentirati se na više energenata

Horaček ističe kako je važno da u strategiji postoji i »energetski miks«, dakle da se ne orijentiramo previše na jednu vrstu elektrana ili jedan energent. Budući da na hidroelektrane odlazi polovica HEP-ovih proizvodnih kapaciteta, a većina najboljih lokacija za njihovu gradnju već je iskorištena, u nacrtu strategije prednost se daje gradnji termoelektrane na plin i ugljen, obnovljivih izvora i nuklearki.

Plavo-bijeli scenarij: Struka ga podržala i prihvatila

Plavo-bijeli scenarij predložio je, naime, projektni tim u kojem su brojni istaknuti domaći i strani energetski stručnjaci, a kao najbolji prihvatilo ga je i Vijeće projekta »Prilagodba i nadogradnja Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske«. U tom tijelu su predstavnici Sabora, šest ministarstava i drugih nadležnih institucija, najvažnijih energetskih tvrtki, HUP-a, HAZU-a, sindikata, udruga za zaštitu potrošača te više instituta i fakulteta.