Otpisano 829 milijuna kuna, državi nekretnine vrijedne 95 milijuna

Banke, dobavljači i državna tijela u predstečajnim nagodbama u startu se u prosjeku odriču svake treće kune. Pokazuju to podaci za deset najvećih prestečajnih nagodbi u kojima su ukupne obveze tvrtki, koje su na taj način konsolidirane, bile 2,3 milijarde kuna.

Od tog iznosa vjerovnici su, među kojima je i Porezna uprava, otpisali 829 milijuna kuna, što je 36 posto ukupnih dugovanja. Oko 32,3 posto duga naplatit će preuzimanjem nekretnine, koje bi trebale zamijeniti naplatu oko 745 milijuna kuna, dok je 604 milijuna kuna reprogramirano, što znači da bi svoj novac vjerovnici trebali dobiti u sljedečim godinama. Ako tvrtke zapadnu u poteškoće naplata tog dijela duga ponovno će postati problematična. No, riječ je zapravo o prosjeku, jer su u pojedinim slučajevima vjerovnici, kao što se to dogodilo u predstečajnoj nagodbi Varteksa, otpisali 65 posto svojih potraživanja, a država se odrekla čak 70 posto poreznih tražbina. S druge strane, u TOZ-u su vjerovnici cijeli dug reprogramirali. U tih deset najvećih predstečajnih nagodbi, među kojima su, primjerice, Varteks, Spačva, Čazmatrans Vukovar, TOZ, vjerovnici su se najmanje odlučivali za pretvaranje potraživanja u kapital društva. Na taj način riješeno je samo 24,3 milijuna kuna dugovanja, odnosno nešto više od jedan posto.

Sama Porezna uprava u deset je dosad potvrđenih najvećih predstečajnih nagodbi imala ukupno 301 milijun kuna nenaplaćenih potraživanja. Kroz predstečajnu nagodbu Porezna uprava odrekla se 54,8 posto tog novca jer je otpisala ukupno 165,3 milijuna kuna, a najveći dio odnosi se na Varteks, kojem je otpisano čak 115,78 milijun kuna poreznih dugova. Država je preostalih 43 posto duga u tih deset slučajeva naplatila kroz preuzimanje nekretnina i reprogram. Tako su preuzeli nekretnine vrijedne 95 milijuna kuna (31 posto duga), dok će im 40 milijuna kuna tvrtke vratiti s odgodom ako se njihovo poslovanje oporavi nakon predstečajne nagodbe. U Ministarstvu financija zadovoljni su tim postotcima jer su kroz predstečajne nagodbe preuzimanjem nekretnina već spasile 31 posto duga, a ako uspije dogovor oko reprograma naplata će biti veća od 40 posto, što je mnogo više od onoga što država naplaćuje kroz stečajne postupke.

U tim je postupcima država u posljednjih 12 godina naplatila samo svaku desetu kunu, od ukupno prijavljenih deset milijardi kuna, s tim što se s godinama sve više smanjuje postotak naplate i povećava trajanje stečajnog postupka, pa je moguće da na kraju sudski trošak u stečaju bude veći od onoga što je država kao najveći vjerovnik uspjela naplatiti.