Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2022

Otočka ekonomija: Oktrivamo koje su najveće tvrtke na jadranskim otocima

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Goran Litvan  

Otočka ekonomija: Oktrivamo koje su najveće tvrtke na jadranskim otocima

Ako pomorci zarađuju kruh sa sedam kora, otočani trebaju zagristi tek koru ili dvije manje. Doduše, nama kontinentalcima to na prvi pogled ne izgleda baš tako kad u špici sezone zajedno s brojnim turistima uživamo na nekom od 78 otoka (a tu je, za ljubitelje aktivnog turizma, još 524 otočića, 624 hridi i grebena).

Ljeti se broj stanovnika na obali, a pogotovo na otocima, višestruko povećava. Šušur u kojem dobar dio otočana uhvati zaradu za cijelu godinu ima i svoje naličje – od prenapregnute infrastrukture i nesnosnih gužvi u prometu i na plažama do premorenosti lokalnog stanovništva i bez dovoljno radne snage koja bi opsluživala više od pola milijuna turista, koliko ih zna boraviti u špici sezone na otocima. To je gotovo pet puta više od oko 120.000 stanovnika, koliko ih prema prošlogodišnjem popisu stanovništva živi na otocima, na kojima bez turista živi manje stanovnika nego što ima cijela Krapinsko-zagorska županija.

Korona napala otoke triput jače
Otočnu ekonomiju posebno je pogodila pandemija. Ukupni prihodi u 2020. smanjeni su za 21 posto, što je trostruko veći pad nego pad svih hrvatskih poduzetnika u državi (6,6 posto). Broj zaposlenih pao je 22 posto (što je rezultiralo nestankom oko 2700 radnih mjesta), a gubitak je iskazala čak 2651 tvrtka, 630 više nego prethodne godine. Dobar dio tog minusa vraćen je sljedeće godine. Zbog specifičnosti poslovanja, na listi najvećih tvrtki razultate u 2021. nismo usporedili samo s 2020., nego i s 2019. Jer, usporedba s godinom uoči pandemije znatno je relevantnija za kompletan biznis na otocima, pa i za svaku pojedinu tvrtku na tom području.

Konterova analiza
Prema analizi Nikole Nikšića iz Kontera, na otocima je u 2021. poslovala 4861 tvrtka, koje su s 21.162 zaposlena ostvarile 11,7 milijardi kuna prihoda. Te su tvrtke registrirane u 13 gradova i 33 općine, koliko ih ima sjedište na jednom od 17 jadranskih otoka. Zapravo, jedna općina, Tisno, dijelom je na obali, a dijelom na Murteru, povezana mostom. Most povezuje s obalom i Krk te Čiovo, a postoji i most između Ugljana i Pašmana.

Iz baze tvrtki registriranih na otocima Konter je izdvojio sto najvećih prema prihodu ostvarenom prošle godine. I taj korpus najvećeg biznisa potvrđuje poslovnu orijentaciju – čak 48 od sto najvećih tvrtki bavi se turizmom (30) ili trgovinom (18), slijede građevinari s 13 tvrtki, od kojih su mnoge povezane s klijentima u turizmu. Čak 10 komunalnih tvrtki na listi također imaju veze s turizmom. Ostvaruju relativno velike prihode jer u špici sezone moraju opsluživati i do pet puta više ljudi nego u zimskim mjesecima.

Od brodogradnje i vinarstva do soli, sira i kamena
Na ribolov s preradom i distribucijom otpada devet tvrtki, tu su i četiri mala brodogradilišta (Radež, Punat, Pičuljan i brodogradilište Lošinjske plovidbe) i isto toliko vinara (korčulansko Blato 1902, hvarski Zlatan otok, bračko Jako vino i krčka Poljoprivredna zadruga Vrbnik). Peta vinarija, Poljoprivredna zadruga Gospoja, koju su osnovale obitelji Toljanić i Brusić, nakon otvaranja hotela posvećenog vinu (vinotela) ‘pobjegla‘ je u Sudskom registru iz proizvodnje vina u hotelijerstvo. Od 12 tvrtki iz ostalih sektora izdvajamo po dvije koje predstavljaju djelatnosti specifične za pojedine otoke. To su brački klesari Berica i Jadrankamen, paški sirari Sirana Gligora i Paška sirana te paški proizvođači soli Solana Pag i Pag 91.

Tvrtke s obale zarađuju na otocima
Neke od najvećih tvrtki koje imaju sjedište na jednom od otoka, posluju znatno šire. No mnogo je češći slučaj da tvrtke s kopna ostvaruju dio prihoda na otocima. To se odnosi na najveće trgovce, naftne kompanije, bankare, telekome, pa i dio otočkih hotela koji su u vlasništvu tvrtki s obale.

I zadarski Cromaris najveći dio svojih prihoda zahvaljuje otocima, uz koje su najveća uzgajališta ribe. Tako bismo i tu Adrisovu tvrtku mogli uvjetno svrstati među otočke, i bila bi s više od 600 milijuna kuna prihoda na drugoj poziciji. Drugo je pitanje koliko otoci imaju koristi od tih uzgajališta. Isto vrijedi i za ‘zagrebački‘, a zapravo Krčki LNG Hrvatska.

Otočki top 10

GP KRK d.d., Krk ► 692,45
TRGOVINA KRK d.d., Malinska ► 519,81
JADRANKA TURIZAM d.o.o., Mali Lošinj ► 349,34
IMPERIAL RIVIERA d.d., Rab ► 280,41
G. P. P. MIKIĆ d.o.o., Omišalj ► 220,29
ORADA ADRIATIC d.o.o., Cres ► 203,91
AUTOTRANS d.d., Cres ► 183,00
JADRANKA TRGOVINA d.o.o., Mali Lošinj ► 180,93
KALI TUNA d.o.o., Kali ► 157,82
ŽUVELA d.o.o., Hvar ► 143,18
► ukupni prihod ostvaren 2021. (mil. kn)


Komentari članka

Vezani članci

Žlahtina odoljela ljetnoj žegi, ali hitno su potrebni novi nasadi: 'Bez toga nemojmo sanjati o uspješnom poslu'

15.09.2026.

Bez novih nasada o uspješnom vinskom »businessu« na otocima ne treba ni sanjati. Stoga - novi nasadi prije svega. Na taj će se način ublažiti mogući štetni utjecaju pretoplih, ali i itekako mogućih - prevlažnih ljeta

Žlahtina pred velikim izazovom: kiseline padaju, šećeri rastu, berbi je vrijeme

31.08.2026.

Vinova loza ne pati toliko zbog nedostatka vlage koliko zbog ekstremnih temperatura. Posljedice će biti niže kiseline i viši šećeri. Lagano i svježe vino zahtijeva niže alkohole i izraženije kiseline, a to će ove godine biti teško postići, objasnio je eno

EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe

06.08.2026.

Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ

Fina ima važnu obavijest za poduzetnike, oni koji to ne učine u roku mogu dobiti kaznu i do 13.270 eura

26.03.2026.

Financijska agencija (Fina) podsjeća u četvrtak sve poduzetnike – obveznike primjene Zakona o računovodstvu, da su godišnje financijske izvještaje za 2025. godinu dužni dostaviti do 30. travnja ove godine.

Vedrana Pribičević: Zašto donosimo loše odluke

18.03.2026.

Bihevioralna ekonomistica otkriva kako emocije, strah i FOMO upravljaju našim novcem te zašto racionalni investitor gotovo ne postoji

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1369 članka imaju tag industrija
  12. 1271 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 528 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk