Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ruj 2016

Otkriveno kako je Apple skrivao enormnu dobit: skandalozni porezni aranžman težak 13 milijardi eura

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: JL  

Otkriveno kako je Apple skrivao enormnu dobit: skandalozni porezni aranžman težak 13 milijardi eura

Irska će, kako je objavljeno u utorak, po nalogu Europske komisije od Applea morati naplatiti 13 milijardi eura (plus kamate) poreznog duga. No, otvara se mogućnost da i druge članice EU naplate dio poreza od Applea ukoliko misle da sada imaju za to temelja, a ako se na to odluče, smanjit će se iznos koji otpada na Irsku.

Evo o čemu se tu radi, prema priopćenju objavljenom na stranicama Europske komisije.

Temeljita istraga koju je u lipnju 2014. godine pokrenula Europska komisija zaključila je da su dva irska porezna akta Appleu „značajno i umjetno snizila porez koji je ta kompanija plaćala u Irskoj od 1991. godine“. Takav posebni tretman je zapravo kršenje EU pravila o državnim potporama i stoga je nezakonit jer je Apple dobio značajnu prednost pred drugim kompanijama, prenosi Jutarnji.

Važan je, međutim, i sljedeći zaključak Europske komisije:

„Zapravo, porezni tretman koji je Irska dala Appleu omogućio je toj kompaniji da izbjegne poreze na skoro svu dobit koju je generirao prodajom proizvoda na jedinstvenom europskom tržištu. To je posljedica odluke Applea da svu prodaju bilježi u Irskoj umjesto u zemljama gdje su proizvodi prodavani“.

Napominje se kako takav način prijave prihoda od prodaje nije u djelokrugu europskog tijela koje nadzire državne potpore, koje je provelo ovu istragu, te se stoga članicama EU poručuje: ukoliko će neke od njih tražiti da Apple plati više poreza na dobit prema njihovim nacionalnim poreznim pravilima, to će smanjiti iznos koji mora prikupiti Irska.

Tumači se da bi se članice na to mogle odlučiti zahvaljujući informacijama koje je otkrila Komisija, ako smatraju da su Appleov „komercijalni rizik, prodaja i druge aktivnosti trebale biti prijavljene pod njihovom jurisdikcijom“. Porezni dug bi se u tom slučaju smanjio u Irskoj, kao i ukoliko američke vlasti zatraže od Applea da dvije irske kompanije uplate veće iznose za financiranje istraživanja i razvoja američkom Apple Inc.

Nezakonita državna potpora Appleu koja doseže čak 13 milijardi eura plus kamate pritom je, kažu, samo dio neplaćenog poreza. Komisija, naime, može tražiti povrat potpora samo za 10-godišnje razdoblje prije prvog svog zahtjeva za poreznim informacijama, što je zatražila 2013. godine. Ukratko, porezni dug je daleko, daleko veći.

Obrazloženje nastanka duga je sljedeće: Dva akta su omogućila kompanijama iz američke Apple grupe – Apple Sales International i Apple Operations Europe, registriranima u Irskoj – oporezivu dobit koja nije odgovarala ekonomskoj realnosti. Skoro sav profit od prodaje koji su prijavile te dvije kompanije je interno bio pripisivan tzv. glavnom uredu (ili uredima), a Komisija je utvrdila da su oni postojali samo na papiru i nisu mogli generirati profit.

U svakom slučaju, prema posebnim odredbama irskog poreznog zakona (koje danas više nisu na snazi, ukinute su prošle godine), Apple godinama nije plaćao porez na dobit pripisanu tim 'glavnim uredima' ni u jednoj zemlji.

Prema postignutom dogovoru s Ircima, samo je Apple Sales International plaćao porez, a i on je k tome pao s 1% u 2003. na 0,005% u 2014. godini, objašnjava Komisija.

Apple Sales International kupuje Appleove proizvode od proizvođača opreme u svijetu i prodaje ih u Europi (kao i na Bliskom istoku, Africi i Indiji). Apple je tako postavio svoje prodajne operacije u Europi da su kupci prema ugovoru kupovali proizvode od Apple Sales International u Irskoj, a ne tamo gdje se fizički prodavalo. Tako je Apple bilježio svu prodaju i dobit od nje izravno u Irskoj.

Irci su pak omogućili da se veći dio te dobiti alocira 'glavnom uredu' unutar Apple Sales International (i na to nije plaćen porez uopće), a on nije bio registriran ni u jednoj zemlji i nije imao niti zaposlenika; njegova se aktivnost svodila na povremene sastanke uprave. Samo manji dio dobiti bio je alociran irskoj kompaniji i bio je podložan porezu u Irskoj.

Tako je, primjerice, 2011. godine Apple Sales International imao dobit od 22 milijarde dolara ili oko 16 milijardi eura, ali samo je 50 milijuna eura bilo smatrano oporezivim u Irskoj. Dakle, 15,95 milijardi eura dobiti bilo je bez poreza.

„Kao rezultat, Apple Sales International je platio manje od 10 milijuna dolara korporativnog poreza u Irskoj u 2011. godini, što je efektivna stopa od 0,05% na njegovu godišnju dobit“, objavila je Komisija. Kasnijih je godina prijavljena dobit rasla ali onaj njen dio koji je smatran oporezivim u Irskoj nije. Tako je efektivna porezna stopa spala na samo 0,005% u 2014. godini.

Apple Sales International i Apple Operations Europe, kompanije sa sjedištem u Irskoj i u potpunom vlasništvu Apple Inc iz SAD-a, imaju pravo prodavati i proizvoditi Appleove proizvode izvan Sjeverne i Južne Amerike po tzv. sporazumu o dijeljenu troškova s Apple Inc. Po sporazumu, te dvije irske kompanije su imale obvezu svake godine uplatiti američkom Appleu određeni iznos na ime troškova istraživanja i razvoja koji se obavljao u SAD-u. Te su uplate u 2011. godini dosegle čak 2 milijarde dolara, a značajno su smanjene 2014. godine. Većinu je plaćao Apple Sales International, a u pitanju je skoro polovica svih troškova istraživanja Apple grupe u SAD-u za razvoj intelektualnih prava u svijetu. Naravno, za iznos tih troškova je u Irskoj svake godine smanjivana dobit Apple Sales International i Apple Operations Europe.

U Europskoj komisiju ističu kako odluka koju su donijeli nije kazna za kompaniju već stvar principa kako bi se ispravilse nepravilnosti do kojih je došlo na tržištu.Irska treba objema kompanijama pripisati dobit od prodaje koji je ranije indirektno bio alociran na 'glavni ured' Apple Sales International i Apple Operations Europe, te primijeniti „normalni korporativni porez Irske na realocirane dobiti“.

Irska ima mogućnost žalbe na odluku o vraćanju nelegalnih potpora, ali ipak prije toga mora vratiti zatraženi iznos. Može ga, doduše, staviti na poseban račun gdje će čekati do okončanja procedure, piše Jutarnji.


Komentari članka

Vezani članci

Dronovi pogodili "ruski Amazon", a Hrvatska gradi AI div vrijedan 50 milijardi eura

03.08.2026.

Distribucijski, podatkovni i AI centri postaju sve važniji za gospodarstvo, a u vrijeme kada tehnološki rast ide ruku pod ruku s gospodarskim - postaju i sve češća meta kibernetičkih napada. No, kako je riječ o velikim kompleksima koji se protežu na vel

Startup traži uhodanu tvrtku. Žele ju prepustiti svom AI direktoru

29.07.2026.

AI bi nadgledao područja poslovanja koja pokrivaju cijene, marketing, korisničku podršku, financije i operacije. Cilj je udvostručiti prihod preuzete tvrtke u samo šest mjeseci.

Kakva kriza? Kruzeri ruše rekorde: Putnika više nego ikad, zarade rastu

29.07.2026.

Pandemija, ratovi i geopolitičke napetosti posljednjih su godina ozbiljno pogodili turističku industriju, no poslovanje kompanija za kružna putovanja pokazalo se iznenađujuće otpornim. Nakon kratkotrajnog pada tijekom pandemije, kruzeri ponovno bilježe re

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

Gotovo svi kod kuće imamo njihov proizvod: Kako je njemački gigant završio na rubu propasti

27.07.2026.

Jedan od najpoznatijih europskih proizvođača baterija, njemačka Varta, zatražio je otvaranje stečajnog postupka u vlastitoj režiji. Dok vjerovnici razmatraju izdvajanje najprofitabilnijeg dijela poslovanja, stručnjaci upozoravaju da bi slom tvrtke mogao i

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk