Otkazi u trudnoći, manje plaće, manje posla...

'Oni koji su se svojom čašću pred licem čovječanstva obavezali na oslobođenje, ne smiju dopustiti da cijela jedna polovina ljudskog roda zbog ekonomske i socijalne zavisti bude osuđena na ropstvo', govorila je Clara Zetkin još 1889. godine. Kako je danas?

Prošla je točno sto i jedna godina od kada je prvi put službeno obilježen Dan žena. Bilo je to doba obilježeno lošim radničkim uvjetima i niskim plaćama. Pobuna protiv loših uvjeta rada krenula je 8. ožujka 1857. godine u New Yorku iz redova radnica zaposlenih u industriji odjeće i tekstila, a prosvjedi su se nastavili ponavljati iz godine u godinu. Danas pamtimo marš 15 tisuća žena kroz New York (1908.) koje su tražile bolje plaće, kraće radno vrijeme i pravo glasa. Pamtimo i slavnu njemački socijalisticu Claru Zetkin na čiji je prijedlog dvije godine kasnije i ustanovljen Međunarodni dan žena. "Oni koji su se svojom čašću pred licem čovječanstva obavezali na oslobođenje, ne smiju dopustiti da cijela jedna polovina ljudskog roda zbog ekonomske i socijalne zavisti bude osuđena na ropstvo", govorila je Clara Zetkin još 1889. godine. I mada žene danas imaju zajamčena sva prava kao i muškarci, stvarno stanje stvari daleko je od idealnog (iako će nas muškarci često uvjeravati u suprotno). Žene u Hrvatskoj i dalje čine 54 posto nezaposlenih, one koje su zaposlene u 90 posto slučajeva rade na određeno vrijeme, što je najnesigurniji i najnezaštićeniji oblik rada, a žene zaposlene u tzv. ženskim industrijama najčešće primaju minimalnu plaću. Pitanje trudnoće i majčinstva i dalje je jedna od najvećih prepreka prilikom zapošljavanja žena, a iz udruge CESi doznajemo i kako ni otkazi za vrijeme trudnoće nisu rijetkost. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, žene su plaćene u prosjeku 10 posto manje nego muškarci, a u nekim djelatnostima ta razlika raste i do 20 posto. Žene su i dalje zastupljenije na slabije plaćenim radnim mjestima, a rukovodeće pozicije češće zauzimaju muškarci. Od pomanjkanja žena patimo i u politici. Stranački vođe u koaliciji redom su muškarci, a hrvatske političke stranke ponovno su prošle nekažnjeno zbog manjka žena na svojim izbornim listama. Kako je pokazalo istraživanje CESI-ja napravljeno netom prije izbora, samo je HSU ispunio kvotu od 40 posto žena na izbornim listama. HDZ s partnerima DC-om i HGS-om imao je 21,6 posto žena, Kukuriku koalicija 30,7 posto, zatim HSS i HSP sa svojim koalicijskim partnerima 26 posto, HSLS sa ZDS-om 28 posto te Hrvatski laburisti sa 34,48 posto žena.

Iz Kukuriku koalicije naglašavali su da su svjesni manjka žena u saborskim klupama, obećavši da će na tom polju sigurno poraditi. E, pa držimo ih za riječ, a brojčano nadmoćnijoj polovici stanovništva planete želimo Sretan Dan žena!