Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2018

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

Većina poduzetnika do kraja travnja dužna je podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopama od 18 i 12 posto, ovisno o ostvarenim prihodima, a postoje olakšice i oslobođenja koji omogućuju legalno smanjenje ili potpuno izbjegavanje plaćanja ove obveze

Obveznici poreza na dobit su sva trgovačka društva, ali i dio fizičkih osoba (obrtnici, slobodna zanimanja) koje posluju u sustavu tog poreza. Porezna osnovica je razlika između ukupnih prihoda i rashoda poslovanja u financijskoj godini.

U pravilu, računovodstveno iskazana dobit ne podudara se s iznosom dobiti koja podliježe oporezivanju. Naime, u praksi postoji niz stavki koje uvećavaju ili umanjuju poreznu osnovicu. Tipične stavke koje podižu poreznu osnovicu su rashodi vezani uz vrijednosno usklađivanje materijalne imovine, potraživanja i vrijednosnih papira do kojih dolazi zbog smanjenja vrijednosti (otpis ili nerealizirani gubitak), amortizacija iznad propisanih stopa, dijela troškova reprezentacije i korištenja osobnim vozilom i sl.

S druge strane, poreznu osnovicu umanjuju stavke poput priznatih gubitaka iz prethodnih razdoblja, prihoda po osnovi vrijednosnog usklađivanja imovine, potraživanja i vrijednosnih papira (povećanje vrijednosti, nerealizirana dobit), državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte (od 100 do 150 posto opravdanih troškova), državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu radnika, prihoda od dividendi ili udjela u dobiti i sl.

Primjerice, porezno se priznaje rashod po osnovi vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca, za koja je od dospijeća do kraja poreznog razdoblja prošlo više od 60 dana, a nisu naplaćena do 15 dana prije podnošenja porezne prijave. Dakle usklađenjem vrijednosti takvih potraživanja prihod od prodaje ući će u poslovni rezultat tek u razdoblju u kojem će potraživanje biti naplaćeno, a time će i obveza za porez na dobit po toj osnovi nastati poslije isteka tog razdoblja.

Poreznu osnovicu mogu smanjiti i rezerviranja za očekivane buduće troškove, kao što su troškovi započetih sudskih sporova ili troškovi otpremnina pod uvjetom da je već donesen program zbrinjavanja viška radnika.

Poduzetnicima koji su ostvarili prihod iznad tri milijuna na utvrđenu osnovicu obračunava se porez na dobit po stopi od 18 posto, dok se poduzetnicima s prihodom ispod navedene granice razrezuje porez po stopi od 12 posto. U praksi, poduzetnici tijekom godine plaćaju predujmove poreza na temelju rezultata iz prethodne godine, a na temelju godišnje porezne prijave utvrđuje se razlika poreza za plaćanje ili povrat.

Kako bi umanjili ili potpuno izbjegli porez na dobit, poduzetnici mogu koristi i zakonom regulirane porezne olakšice i oslobođenja. Kako se ta prava često mijenjaju, dobro je znati koje su porezne olakšice trenutno na snazi. Podsjetimo, poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom 2017. ukinute su porezne olakšice za reinvestiranu dobit i porezne olakšice na području jedinica lokalne samouprave II. skupine.

Zadržane su porezne olakšice za poduzetnike koji posluju na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave I. skupine (47 jedinica) i na području Vukovara. Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na tim područjima plaćaju 50 posto od propisane stope poreza na dobit.

Značajna umanjenja porezne osnovice mogu se ostvariti korištenjem poticaja na temelju Zakona o poticanju ulaganja. Ukupna potpora za ulaganje se izračunava kao postotak vrijednosti ulaganja, odnosno utvrđuje se na temelju prihvatljivih troškova ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu ili na temelju prihvatljivih troškova otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem (trošak plaća).

Maksimalni intenziteti potpore, utvrđeni kartom regionalnih potpora, iznose 25 posto, 35 posto ili 45 posto od ukupnih troškova ulaganja, ovisno o tome realizira li projekt ulaganja mali, srednji ili veliki poduzetnik.

Pritom treba naglasiti da porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu uz prijavu poreza na dobit mora dostaviti presliku potvrde o statusu korisnika potpore i godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

JAVNI POZIV: Potpore za razvoj poduzetništva Grada Osijeka

13.04.2026.

Grad Osijek objavio je Javni poziv za dodjelu potpora iz Općeg programa razvoja poduzetništva za 2026. godinu (POT-OS-2026). Poziv je namijenjen poduzetnicima koji žele unaprijediti svoje poslovanje kroz dostupne gradske potpore.

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

Tag cloud

  1. 2858 članka imaju tag turizam
  2. 2711 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1494 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1567 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 541 članka imaju tag krediti
  8. 1657 članka imaju tag izvoz
  9. 1394 članka imaju tag ict
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1342 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 516 članka imaju tag eu fondovi
  27. 965 članka imaju tag kriza
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 450 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 427 članka imaju tag vlada
  38. 346 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke