Osobni bankrot “spas” za desetak tisuća građana

Na popisu antikriznih mjera ili “listi želja”, kako kritičari nazivaju novi gospodarski program Vlade RH, našlo se i uvođenje instituta osobnog bankrota. Ta mjera ili želja nije nova – njezino je uvođenje inicirala Hrvatska udruga sindikata (HUS) prije dvije godine, a već godinu dana u Ministarstvu pravosuđa rade na nacrtu prijedloga zakona kojim bi se uveo i regulirao osobni stečaj u Hrvatskoj.

O točnom broju hrvatskih građana zrelih za bankrot može se samo nagađati. Procjenjuje se da ih je desetak tisuća, no Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, prošle je jeseni procijenio kako bi u Hrvatskoj moglo biti i tridesetak tisuća građana pred financijskim slomom. Stručnjaci koji pak procjenjuju da ih je trenutačno desetak tisuća, smatraju da bi na taj broj bilo potrebno oko 300 stečajnih upravitelja, čiji bi posao bio paziti da njihovi skrbnici ne idu u nova zaduženja, da otplate dugove i istodobno im pomognu da ponovno stanu na vlastite “financijske” noge. Potkraj rujna prošle godine, kada smo o tome pisali na stranicama Glasa Slavonije, u Ministarstvu pravosuđa rečeno nam je kako su dotad “proučili iskustva zemalja koje su regulirale institut osobnog stečaja, probleme na koje su ondje nailazili, te su dali prevesti na hrvatski nacionalne propise zemalja koje su regulirale to pitanje”. Također je rečeno da će s proučenim zakonodavnim rješenjima drugih zemalja upoznati zainteresirane strane, a potom i “obaviti procjenu učinka zakona”. Sve to uz priznanje da ni u najboljem slučaju zakon ne bi došao pred saborske zastupnike prije 2011. godine. Zbog toga su u Ministarstvu vjerojatno i zatečeni uvrštavanjem osobnog stečaja na popis mjera Vlade u novi antikrizni program.

– S obzirom na činjenicu da mnogo razvijenije države od naše, poput SAD-a, Njemačke, Švicarske, Australije, pa i Slovenije, već imaju institut osobnog bankrota, ne vidim razlog da se to žurno ne pripremi i primijeni i kod nas – kaže Ozren Matijašević. Uvođenjem osobnog bankrota, smatra on, dobivaju svi osim banaka, čija se udruga jedina i protivila kada je 2008. pokrenuta inicijativa za uvođenje instituta osobnog stečaja.

– Time bi dobili svi. U prvom redu pojedinac koji je zapao u financijsku dubiozu. Dakako, i njegova obitelj, ali i šira rodbina i prijatelji koji su, kao jamci, obično najveće žrtve nečijeg zaduživanja. Dobivaju time i država i pravosuđe, a ponajviše vjerovnici. Jedino bi izgubile banke - zaključuje Matijašević. Banke su, naime, do sada profitirale od dužničkog ropstva građana koji su, kako bi pokrili stare dugove, dizali nove kredite. Ovršni zakon daje bankama i vjerovnicima odriješene ruke da od “dužničkog roba” naplate potraživanja kako god žele, dok bi donošenjem zakona o osobnom bankrotu država ipak stala u zaštitu građanina i propisala koliko mu može biti oduzeto, a koliko otpisano od ukupnog duga.