Osječko-baranjske tvrtke sve više investiraju u proizvodnju

Gospodarstvo Osječko-baranjske županije uvijek je bilo visokoizvozno orijentirano. Kada je to tako, tada su i ukupni rezultati poslovanja uvijek u dobitku. Nakon 2014. i 2015., koje su dale naznaku povratka u pozitivno poslovanje, rezultati poslovanja u 2016. godini to su sad u pravom svjetlu i potvrdili, 500 milijuna kuna iznosi ukupni dobitak uz ostvarene ukupne prihode koji su veći od 24 milijarde kuna.

Tri tvrtke dobitnice Zlatne kune, plakete koju HGK Županijska komora Osijek dodjeljuje tvrtkama za iznimne poslovne rezultate u prethodnoj godini, potvrđuju navedenu tezu. Udio je njihova izvoza u ostvarenim poslovnim rezultatima u prosjeku gotovo 64 posto. No, nisu samo belišćanski DS Smith, donjomiholjački Kanaan i osječki Inchoo sjajni izvoznici.

U konkurenciji za povelju Zlatna kuna uobičajeno se našlo 30 tvrtki, po deset u kategoriji velikih, srednjih i malih, a 17 je njih naposljetku nominirano za uži izbor. I velika većina, tek uz iznimku tvrtki koje se bave primarnom ratarskom proizvodnjom, ostvaruje visok udjel izvoza u svojim rezultatima, primjerice Ecocoretec i Mono više od 90 posto, Altrad Limex i Starco veći od 85 posto; u devet tvrtki udio izvoza je veći od 50 posto u ukupnom poslovanju.

Ovi izvozni rezultati rezultat su ulaganja u investicije prethodnih godina, a investicije su nastavljene i u 2016. godini. Pojedinačno najveću investiciju imao je “zlatni” DS Smith - gotovo 130 miljuna kuna, i to u poboljšanje tehnologije i proširenje proizvodnih kapaciteta. Posljedica toga - proizvodnja papira povećana je za 50 posto. Značajno obilježje poslovanja Kanaana su stalne investicije u proširenje i modernizaciju proizvodnih kapaciteta te podizanje razine tehnološke opremljenosti. No, ne posustaju, u planu je završetak pogona koji će biti dijelom robotiziran, a proizvodi koje će ponuditi tržištu ući će u premium kategoriju. U proizvodnju neprestano investiraju i poljoprivredni proizvođači, primjerice Osatina 27,7 milijuna kuna, Novi Agrar 17,7 pa i baranjski Rabo - devet miljuna kuna.

Naposljetku zbog stavki “izvoz” i investicije” u 13 tvrtki iz najužeg izbora, došlo je i do porasta zapošljavanja. Istina, odavno su prošla vremena giganata, najviše zaposlenih među nominiranima ima Saponia - 854, a najmanje baranjski proizvođač namještaja Modul iz Darde - 13.

I dok će poslodavci, s jedne strane, upozoravati na nedostatak kvalificirane radne snage, od strane sindikata vapaj kako je došlo vrijeme da se konačno i u nas, na istoku Hrvatske povećaju plaće. U slučaju nominiranih, pojedinačno najveća plaća je u informatičkom sektoru. Ovogodišnji “zlatni” Inchoo u prosjeku isplaćuje nešto više od 7.500 kuna, a prošlogodišnji “zlatni” Mono, neznato ispod tog iznosa. Prosjek kod svih ostalih, a govorimo o perjanicama osječko-baranjskog gospodarstva, iznosi 5000 kuna. Može li, dakle, rast investicija i izvoza dovesti i do povećanja plaća u realnom sektoru?