Oko 70.000 radnika u Hrvatskoj radi 'besplatno'

Sudbinu radnica Kamenskog u Hrvatskoj dijeli čak 68,7 tisuća radnika. Riječ je, dakle, o pet posto zaposlenih građana koji za svoj rad ne primaju plaću. Njihovi poslodavci "posluju" s blokiranim računom. U sindikatu kažu da njima plaće možda ne kasne pet mjeseci uzastopno kao u Kamenskom, ali kasne po mjesec, dva, nakon čega nešto dobiju, pa opet kreće iščekivanje i natezanje s upravom i vlasnicima. Samo u srpnju iznos neplaćenih obveza zbog kojih su tvrtke u blokadi skočio je za milijardu kuna, od početka godine za 3,5 milijardi kuna. Prema podacima Fine, čak polovica blokirane svote neplaćeni su porezi i doprinosi. Ipak, država u slučajevima kod dugovanja bolje prolazi od drugih, jer njena potraživanja imaju prednost. Ostali se koriste drugim, sve slabašnijim mogućnostima da dođu do kapitala. Među njima su i tužbe za koje sudac Visokoga trgovačkog suda Nenad Šepić kaže da stalno pristižu.

"Nitko nikome više ne plaća. Tuženici nemaju novca, otežu i nastoje prolongirati obvezu, a tužitelji nemaju druge načine nego tužiti", kazao je Šepić za Večernji list. No, sporost sudstva negativno će utjecati na brojne tužitelje koji čekaju novac. Naime, još uvijek se radi na sporovima koji su pristigli još 2007. "Prosječan spor za naplatu potraživanja mogao bi se riješiti za četiri do šest mjeseci, ali mi smo opterećeni starim predmetima", kazao je Šepić. Ujedno je istaknuo da su trgovački sudovi dobili nalog da rješavaju stare predmete neovisno o vrijednosti spora. Iz toga proizlazi da će tužbe koje sada stižu na naplatu doći na red tek 2013. godine.

"Sa stajališta interesa ekonomije i poduzetnika bilo bi korisnije da radimo nove predmete jer bi to uvelo više reda", kazao je Šepić za Večernjak. Ozren Matijašević iz Hrvatske udruge sindikata tvrdi da u većini tih tvrtki nema sindikata, pa je i buntova i borbe manje. Poduzetnici kažu da je prebacivanje imovine na druge pravne subjekte i slanje prezadužene tvrtke u stečaj jedan od načina na koji problematični vlasnici bježe od stvorenih dugova i obveza. Iako država tome planira doskočiti zabranom vlasnicima loših tvrtki da osnivaju nove, poslodavci su i na tom terenu već pronašli rupu, pa će tvrtke otvarati, primjerice, na ime svojih rođaka.

Trgovačke sudove zatrpat će i obveza upisivanja vlasnika 18 tisuća društava s ograničenom odgovornošću u Sudski registar, što će stajati 30-ak milijuna kuna. Taj posao mora biti gotov do kraja listopada. Poduzetnici tvrde da je cijena od 1.600 kuna za taj upis preskupa. Ovaj tjedan promijenjen je Stečajni zakon kako bi se skratila stečajna procedura nad tvrtkama bez zaposlenih, a očekuje se i niža cijena pristojbe koju mora platiti subjekt koji predlaže stečaj.