Odrčić: Cijene će nastaviti rasti, a ne padati, bez obzira na bojkot

Iako smo zagazili u aktivističko doba u kojemu se gašenje inflacije primarno traži od trgovačkih lanaca (rast marži i skrivanje prihoda druga su tema) dobro se podsjetiti korijena, kako bi se ciljanije tražilo rješenje. Broj jedan – lockdown. SAD je u samo mjesec dana zaključane ljude i tvrtke zalio s količinom novca jednakom tiskanim iznosima u cijeloj prvoj godini financijske krize 2008. Jednako se radilo diljem svijeta, dakle, i u Hrvatskoj.

Novac ne tiskaju trgovci. Rat je kroz nabujale cijene energenata katapultirao i cijene transporta koje se ugrađuju i u proizvođačke i u trgovačke cijene. Ekonomski analitičar i sveučilišni predavač Ivan Odrčić kaže kako se sve to oslikava i u podacima o cijeni hrane UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu FAO.

– Kada pogledamo kretanje cijena jasan je postpandemijski skok cijena hrane, uzorkovan naglom globalnom potražnjom. Zatim se dogodio još jedan nagli skok na početku rusko-ukrajinskog sukoba te ponovni rast cijena hrane posebno od sredine 2024., zbog kombinacije faktora kao što su poljoprivredne bolesti, manja proizvodnja, loši vremenski uvjeti, ali i pojačana potražnja u određenim dijelovima svijeta zbog dobrih ekonomskih rezultata.

Krajnji je rezultat svega toga – 28 posto veća razina globalnih cijena hrane u odnosu na početak pandemije. Kako na to ne možemo utjecati stižemo do najvažnijeg problema zbog kojeg imamo visoku razinu cijena hrane u trgovinama. Mi nismo samodostatni u velikom dijelu prehrambene proizvodnje! Ne samo to, Hrvatska ima najveći deficit trgovinske razmjene prehrambenim proizvodima u cijeloj regiji, otprilike 2,7 posto BDP-a! Slovenija je na -1,6 posto, dok je Srbija u suficitu od oko jedan posto BDP-a. I ne samo što daleko više uvozimo nego izvozimo hrane, već se taj trend naglo pogoršava od početka 2022. godine. U Hrvatskoj nije oportuno proizvoditi ili velike količine hrane gdje se to može ili hranu visoke dodane vrijednosti. I dokle god državne politike ne urede takvo stanje na način da se isplati proizvoditi hranu i/ili izvoziti je, taj će se deficit nastaviti pogoršavati, a s kontinuiranim pritiskom turističke potražnje koja će još više doprinijeti rastu cijena hrane – precizira Odrčić.