Odlučnim mjerama poboljšati percepciju rizika zemlje

Hrvatska narodna banka za 2012. godinu predviđa u Hrvatskoj nastavak stagnacije, uz prognozu smanjenja BDP-a za 0,2 posto, uz pad zaposlenosti i raspoloživog dohotka kućanstava, a postupni se gospodarski oporavak pomiče na 2013., usporedno sa stabilizacijom financijskih tržišta i gospodarskim oporavkom u EU i regiji.

U najnovijoj publikaciji »Financijska stabilnost« iz središnje banke upozoravaju i da bi kombinacija slabe izvozne potražnje i težeg pristupa inozemnim financijskim tržištima mogla uvesti hrvatsko gospodarstvo u blagu recesiju. Budući da postroženi uvjeti financiranja ograničavaju rast domaće potražnje, očekivano usporavanje rasta u eurozoni, a time i izvozne potražnje, postaje snažna zapreka oporavku hrvatskoga gospodarstva, navode analitičari središnje banke u novom broju publikacije »Financijska stabilnost« koja je danas objavljena na web stranicama HNB-a. Napominje se kako će se intenziviranje dužničke krize i pogoršanje gospodarskih izgleda u eurozoni nepovoljno odraziti na financijsku stabilnost u Hrvatskoj tijekom ove godine. Uz to će povišena razina neizvjesnosti i nesklonost međunarodnih ulagača preuzimanju dodatnih rizika otežati novo zaduživanje i refinanciranje dugova koji dospijevaju u 2012. Kombinacija slabe izvozne potražnje i težeg pristupa inozemnim financijskim tržištima mogla bi uvesti hrvatsko gospodarstvo u blagu recesiju, navode iz HNB-a. U obnovljenim recesijskim okolnostima loše stanje državnih financija bit će jedan od glavnih rizika za očuvanje financijske stabilnosti tijekom 2012. godine, ocjenjuje se. Rastući rizici za pogoršanje financijske stabilnosti i recesiju u eurozoni nameću potrebu za snažnijim zaokretom u domaćoj ekonomskoj politici kako bi se poboljšala percepcija rizika zemlje. U HNB-u smatraju da ekonomska politika mora vjerodostojnim reformama poboljšati percepciju rizika zemlje. Pred nosioce ekonomske politike postavlja se zahtjev da odlučnim mjerama poboljšaju percepciju rizika zemlje kako bi se osigurala dostupnost inozemnoga kapitala po cijeni koja može potaknuti oporavak gospodarstva. U tom smislu, napominju iz HNB-a, nužno je u srednjem roku provesti vjerodostojnu fiskalnu prilagodbu koja osigurava održivost javnih financija. Vjerodostojnim je strukturnim reformama prijeko potrebno potaknuti rast zasnovan na dinamiziranju izvoza i investicija, posebno onih izvozno orijentiranih. Nužno je podržati nastavak jačanja konkurentnosti u sektorima međunarodno razmjenjivih dobara, vidljiv u posljednjih nekoliko godina, prije svega povećavajući produktivnost i time smanjujući jedinične troškove rada, te bitno unaprijediti poslovnu klimu kako bi se popravila poslovna očekivanja i potaknula ulaganja.

U tom kontekstu, smatraju u središnjoj banci, važno je postići znatne pomake u jačanju pravne zaštite vlasništva i sigurnosti naplate potraživanja, smanjenju administrativnih zapreka poslovanju i ulagačima, kao i ubrzati daljnju privatizaciju državne imovine i liberalizaciju tržišta rada te osnažiti poticanje istraživačko-razvojnih aktivnosti poduzeća.