Od ‘01. Hrvati u dionicama i novcu bogatiji 31.000 kn

Ukupna financijska imovina u Hrvatskoj iznosila je potkraj 2008. godine 1528,4 milijarde kuna, što je 7 milijardi kuna manje nego 2007., ali i dvostruko više nego potkraj 2001. godine. Istodobno su financijske obveze svih sektora bile 1843,7 milijardi kuna i u odnosu na 2001. povećane su 2,2 puta!

Prije osam godina obveze države, tvrtki, stanovništva i poduzetnika bile su 57,6 milijardi kuna veće od njihove financijske imovine, da bi do kraja 2008. višak obveza nad imovinom narastao na 315 milijardi kuna! Toliko otprilike iznose tri godišnja budžeta države. Podaci su to Hrvatske narodne banke koja je prvi put objavila podatke o stanju financijske imovine i obveza svih sektora u državi – tzv. financijski račun države.

Imovina manja od obveza
Obvezu objavljivanja tih podataka Hrvatska je preuzela u sklopu usklađivanja statističkih podataka s europskima, a objavljeni su za razdoblje od 2001. do 2008. godine, bez posebnog osvrta što podaci zapravo znače. Uz metodološka objašnjenja izračuna, HNB tek navodi da statistika financijskih računa omogućuje analiziranje vrijednosne strukture financijske imovine pojedinačnih sektora, promjene u strukturi i zastupljenosti financijskih instrumenata, razmjere i ulogu financijskog posredovanja u nacionalnom gospodarstvu kao indikatora “dubine” financijskog tržišta te analiziranje stupnja financijske otvorenosti nacionalnoga gospodarstva prema svijetu.

Inače, stanovništvo je jedan od rijetkih sektora kod kojega je financijska imovina (324 milijarde kuna, većinom u gotovini i depozitima u bankama, ali i oko 91 milijarda kuna u dionicama) upola manja od obveza. Štednja građana u sedam godina porasla je 83 milijarde kuna, a vrijednost njihovih dionica 56 milijardi kuna. Godine 2001. financijska imovina građana činila je 18 posto ukupne imovine u RH, a 2008. taj je udio porastao na 21 posto. U tom su se razdoblju, međutim, povećale i obveze građana, prije svega zaduženost u kreditima sa 31 na 135 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2007., vrijednost dionica u vlasništvu građana smanjena je do kraja 2008. za 15 milijardi kuna.

Kriza smanjila vrijednost
Financijske obveze središnje države procijenjene su potkraj 2008. godine na 117 milijardi kuna (što odgovara protuvrijednosti jednog proračuna), lokalne jedinice duguju 3 milijarde kuna, a socijalni fondovi oko 5 milijardi. Neto financijska imovina opće države (pod kontrolom centralnog proračuna i lokalnih vlasti) ipak nije negativna, zbog imovine u dionicama. Vrijednost dionica u vlasništvu središnje države HNB je procijenio na čak 190 milijardi kuna, lokalne jedinice imaju u dionicama 19,4 milijarde kuna, a fondovi socijalne sigurnosti 6,9 milijardi kuna!

U odnosu na 2007. globalna je kriza smanjila vrijednost ukupne financijske imovine 7 milijardi kuna, a najveći je gubitnik opća država koja je 2007. raspolagala sa 23 milijarde kuna više nego potkraj 2008., uglavnom zbog toga što su dionice u državnom portfelju vrijedile više. Godina rekordne krize nije ni okrznula imovinu banaka, ali realniji će prikaz dati podaci za 2009. jer će se objavljivati jednom na godinu.