Očekuje se rast kreditiranja tvrtki u Hrvatskoj

Zbog nepovoljnih kretanja u realnom sektoru, do kraja ove godine ne očekuje se značajniji rast potražnje za kreditima, posebice ne u sektoru stanovništva na koji negativno utječu pad zaposlenosti i raspoloživog dohotka, no kreditiranje poduzeća moglo bi porasti zbog vladinih mjera, smatraju analitičari Raiffeisen Consultinga.

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti na kraju ožujka iznosili su 257,4 milijarde kuna, što je 0,04 posto manje nego u isto vrijeme lani. Na mjesečnoj razini ostvaren je, pak, rast od 3,6 milijardi kuna, ili 1,4 posto."Međutim, rastu kunskog iznosa ukupnih kredita pridonijelo je i slabljenje eura prema švicarskom franku, odnosno posredno slabljenje kune prema franku. Naime, slabljenja kune u odnosu na franak od 2,1 posto na mjesečnoj razini izazvalo je rast kunskog iskaza vrijednosti kreditnog portfelja vezanog uz švicarski franak", navode analitičari Raiffeisen Consultinga u analizi HNB-ovog izvješća o kreditiranju. Iako su krediti stanovništvu u ožujku zabilježili blagi rast u odnosu na veljaču, na godišnjoj razini bilježe pad, i to šesti mjesec za redom. Krediti tom sektoru iznosili su na kraju ožujka 122,7 milijardi kuna, što je 3,2 posto manje nego na kraju ožujka prošle godine i 0,4 posto više nego na kraju veljače. "Na kreditiranje stanovništva negativno utječe smanjenje kreditne sposobnosti zbog pada zaposlenosti te smanjenje raspoloživog dohotka preostalih zaposlenika. Stambeni krediti, čiji se udio u ukupnim kreditima stanovništvu i dalje povećava, pa je dosegnuo 43,7 posto, još uvijek bilježe niski godišnji rast, 1,1 posto", pišu analitičari Raiffeisen Consultinga.Kreditiranje poduzeća blago se intenziviralo, pa su krediti tom sektoru na kraju ožujka dosegnuli 101,4 milijarde kuna. Krediti državi, koji su na kraju ožujka iznosili 32,1 milijardu kuna, porasli su u odnosu na lanjski ožujak 2,8 posto, što je znatno manja godišnja stopa rasta nego prije godinu dana, kada je država rastuće obveze financirala na domaćem tržištu."Iako bi zbog izrazito visoke likvidnosti na tržištu ponuda kredita trebala biti izraženija, averzija prema riziku i niska potražnja ograničavaju aktivnost bankarskog sektora.

Zbog nepovoljnih kretanja u realnom sektoru do kraja ove godine ne očekujemo značajniji porast potražnje za kreditima. Ipak, u sektoru poduzeća moguć je porast kredita s obzirom na vladine mjere za pomoć gospodarstvu, A i B model, koje bi trebale ublažiti rizičnost poduzeća. S druge strane, nepovoljna kretanja na tržištu rada i još uvijek relativno visoka razina pesimizma potrošača i dalje će utjecati na kreditiranje stanovništva, pa oporavak potražnje kod ovog sektora treba vezati uz značajniji rast zaposlenosti", navode analitičari Raiffeisen Consultinga u analizi.